Zabrinutost zbog govora mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj
Saborska zastupnica i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić sastala se s izvjestiteljem Europskog parlamenta za Srbiju Toninom Piculom kako bi razgovarali o trenutačnoj situaciji u Srbiji.
Govor mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj od strane predstavnika vlasti Srbije, širenje međuetničke netrpeljivosti i kršenje ljudskih i manjinskih prava mora postati dio izvješća Europske komisije o napretku Srbije na EU putu, te se nad tim mora vršiti stalni monitoring – zaključeno je na sastanku.
I dva odbora Hrvatskog sabora, Odbor za vanjsku politiku i Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održali su 31. siječnja zajedničku tematsku sjednicu o položaju Hrvata u Vojvodini i Srbiji u sadašnjem političkom trenutku. U raspravi je iskazana duboka zabrinutost zbog govora mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj, kao i zbog neprestanog širenja međuetničke netrpeljivosti i kršenja ljudskih i manjinskih prava od strane predstavnika vlasti u Srbiji. Istaknuto je da takvo ponašanje ugrožava međusobno povjerenje i stabilnost u ovom području te stvara duboke podjele koje ne koriste potrebnim dobrosusjedskim odnosima.
Izražena je briga za hrvatsku manjinu u Srbiji te naglašena potreba za poduzimanjem koraka kako bi se spriječila eskalacija ovoga problema i daljnja tolerancija od strane srbijanske javnosti i vlasti prema ovakvim istupima. Sudionici su se usuglasili kako bi se takvo ponašanje trebalo sankcionirati u skladu s europskim principima i vrijednostima. Predloženo je kontinuirano izvješćivanje Europske komisije i Europskog parlamenta kako bi se dodatno senzibilizirali europski partneri, institucije kao i europska javnost za probleme prouzročene neprimjerenim i neprihvatljivim javnim diskursom u Srbiji. Zaključno je još jednom iskazana snažna potpora hrvatskoj manjini u Srbiji i potreba da se i kroz parlamentarnu diplomaciju aktivnije zauzme za osnaživanje međusobnog povjerenja, tolerancije, poštivanje ljudskih i manjinskih prava kako bi se osigurao miran i stabilan život u jugoistočnoj Europi.
»Ono o čemu smo danas govorili najviše na sjednici odbora je trenutačna situacija u Srbiji. Veliki su prosvjedi, možemo reći najveći prosvjedi od vremena Miloševića, pokrenuli su ih studenti ali su se tome pridružili i odvjetnici, medicinari, obrazovanje i mnoge kulturne ustanove. Gotovo u svim gradovima u Srbiji odigravaju se prosvjedi protiv ograničavanja slobode medija i za vladavinu prava. Kao što se i ranije događalo, retorika i javni narativ je da je Hrvatska kriva na neki način za prosvjede i taj govor mržnje prema Hrvatima i prema Hrvatskoj ne prestaje. To zapravo nije incident, nije slučaj već je na žalost višegodišnja politika Srbije prema Hrvatskoj. Ono što tražimo s nultom tolerancijom je da takav govor prestane i da se u izvješćima Europske komisije nađe stavka da politički predstavnici vlasti u Srbiji spriječe, odnosno zaustave govor mržnje prema Hrvatima i hrvatskoj zajednici, da zaustave širenje međuetničke netrpeljivosti i da se zaustavi zapravo čitava ova situacija kršenja ljudskih i manjinskih prava. Od tih zahtjeva nećemo odustati, inicirat ćemo ih i dalje prema institucijama EU a kao dva odbora zauzeli smo o tome jedinstveni i isključivi stav«, rekla je Jasna Vojnić.
J. D.