Arhiv tekstova
14 manjinskih jezika u službenoj upotrebi
U povodu 21. veljače, Međunarodnog dana materinskog jezika, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog istaknulo je da je Vlada Srbije posvećena njegovanju materinjeg jezika, kako većinskog naroda, tako i jezika nacionalnih manjina, svjesna da je jezik od izuzetne važnosti za očuvanje i razvoj identiteta svakog pojedinca. Prakse vezane uz te politike provode se u obrazovanju, medijima, upravnim i sudskim postupcima, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu.
Srbija je 2006. godine ratificirala Europsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima Vijeća Europe, čime je pokazala želju da doprinese zaštiti i očuvanju multikulturalizma i višejezičnosti u Srbiji. Ratifikacijom ovog međunarodnopravnog akta, posvećenog zaštiti i unaprjeđenju manjinskih jezika, Srbija se obvezala da štiti sve jezike kojima se služe pripadnici nacionalnih manjina i to u obrazovanju, medijima, upravnim i sudskim postupcima, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu. Ova prava propisuje i Ustav Srbije te brojni zakoni i imaju bogatu i raznorodnu primjenu u praksi.
U kontekstu očuvanja jezika nacionalnih manjina Srbija osigurava, osim na srpskom jeziku, cjelokupno obrazovanje na materinjem jeziku na još osam jezika: albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom i hrvatskom jeziku. Osim toga, još osam jezika se izučava u okviru nastavnog predmeta materinji jezik s elementima nacionalne kulture: bunjevački, vlaški, makedonski, njemački, romski, slovenski, ukrajinski i češki jezik. Oko 60.000 djece i mladih pohađa nastavu na manjinskim jezicima na svim nivoima obrazovanja, od predškolskog do sveučilišnog nivoa.
Pravo na informiranje na jeziku nacionalne manjine ostvaruje se u tiskanim i elektroničkim medijima, naročito na području Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na manjinskim jezicima izdaju se novine, časopisi, publikacije, zbornici, a elektronički mediji, radio i televizija, emitiraju programe na jezicima nacionalnih manjina, dok se, u novije vrijeme, jezici nacionalnih manjina koriste kao sredstvo informiranja, i uopće javne komunikacije, na internet portalima i društvenim mrežama.
Radiotelevizija Vojvodine na svom drugom kanalu emitira program na 13 jezika manjinskih zajednica koje žive na prostoru Vojvodine, najviše na mađarskom, zatim slijede programi na rumunjskom, slovačkom, rusinskom, romskom, hrvatskom, ukrajinskom, makedonskom, bunjevačkom, njemačkom, bugarskom, češkom i ruskom jeziku.
Radio Novi Sad na svom drugom programu emitira cjelodnevni radio program na mađarskom jeziku, dok na trećem programu emitira program na 14 jezika. To su: albanski, bugarski, bunjevački, makedonski, njemački, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, ukrajinski, hrvatski, crnogorski i češki jezik.
Radiotelevizija Srbije emitira TV i radio programe na albanskom i romskom jeziku. Što se tiče tiskanih medija, prema podacima nadležnog pokrajinskog tajništva koji financira novine koje objavljuju informacije na jezicima nacionalnih manjina, a koje izdaju izdavači osnovani od nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, za 22 manjinska glasila u 2024. godini izdvojeno je ukupno 490 milijuna dinara.
U Srbiji je u službenoj upotrebi, pored srpskog jezika, još 14 jezika nacionalnih manjina (albanski, bosanski, bugarski, bunjevački, vlaški, mađarski, makedonski, romski, rumunjski, rusinski, slovački, hrvatski, crnogorski i češki) na teritoriju 54 jedinice lokalne samouprave, s tim da su vlaški i romski jezik u službenoj upotrebi samo u pojedinim mjestima.
Srbija je ponosna na politike multikulturalnosti koje postoje, naročito u dijelu višejezičnosti u javnosti. To je društvena i kulturna vrijednost koja ni od koga i nikada ne smije biti dovedena u pitanje ili osporavana, nego se mora njegovati i stalno razvijati, što su i prakse vlasti u Srbiji, priopćilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.
H. R.
