Možemo li bez rijeka?
Jeste li ikada razmišljali o tome koliko su nam potrebne vode koje nas okružuju? Koliko ih čuvamo i brinemo o njima je sljedeće pitanje, na koje (nažalost) odgovor vidimo.
Stoga je potrebno bar na Međunarodni dan rijeka, 14. ožujka, prisjetiti se njihove važnosti.
Odluka o obilježavanju Međunarodnog dana rijeka donesena je u Brazilu 1997. godine na sastanku brojnih svjetskih organizacija iz područja zaštite voda i prirode. Glavni cilj obilježavanja toga dana je podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja rijeka i vodenih ekosustava, kao i njihovoj sve većoj ugroženosti.
Rijeke su najveći prirodni vodotoci slatke vode. Osim njihove velike biološke i krajobrazne raznolikosti, one su najveći izvori pitke vode i hrane na Zemlji. Također, one su prirodno stanište brojnim životinjskim i biljnim vrstama, te su važan dio ekonomskih resursa, npr. promet, energija...
Znanstvenici smatraju da se tijekom desetljeća zbog različitih ljudskih aktivnosti (npr. građenja, poljoprivrede, ispuštanja otpadnih voda i dr.) kvaliteta vodenih ekosustava, a osobito rijeka, znatno promijenila. Kroz edukaciju i podizanje svijesti javnosti obilježavanjem Međunarodnog dana rijeka želi se naglasiti utjecaj ljudskih aktivnosti na riječne i vodene ekosustave, te potaknuti na razmišljanje o promjeni ponašanja i korištenju vodnih resursa kako bi se osigurala dugoročna održivost rijeka.
Iako kroz Vojvodinu protječe Dunav, kao druga najdulja europska rijeka, gustina rječne mreže je najmanja u Srbiji. Dunav je najznačajnija rijeka ove regije i potrebno joj je posvetiti posebno mjesto. Pritoke s lijeve strane Dunava su Tisa i Tamiš, a s desne Sava. Također, zarad navodnjavanja plodnih površina i obrane od poplava izgrađeni su i mnogi kanali, najpoznatiji je kanal Dunav – Tisa – Dunav.
Najvažnija rijeka u Vojvodini, a i Srbiji i cijeloj regiji je Dunav.
Osim Dunava, važne su i njegove pritoke Sava (206 km) i Tisa (168 km) i manje rijeke kao što su Bosut (u Srijemu), Begej i Tamiš (u Banatu). Za navodnjavanje usjeva prokopan je sistem kanala u srednjem i južnom Banatu, kao i srednjoj i južnoj Bačkoj, a najpoznatiji je kanal Dunav – Tisa – Dunav sa sveukupnom dužinom od 930 km.
Ostale manje rječice u Vojvodini su: Karaš, Zlatica, Nera, Krivaja, Čik, Mostonga i Plazović, koja se u Mađarskoj (jer je dio ove rijeke u južnom dijelu Mađarske) zove Kigyós.
Priredila: Ž. V.