Arhiv tekstova
Istražujemo kako se trošio novac EU, a ne nesreću u Novom Sadu
»Europsko javno tužiteljstvo istražuje moguću zlouporabu fondova EU u vezi s rekonstrukcijom željezničkog kolodvora u Novom Sadu«, potvrdila je u razgovoru za RTS glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.
Navela je kako je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i kolodvora dodijelila Europska investicijska banka.
»U konkretnom slučaju Srbije dobili smo pritužbu privatne osobe, i to je bio osnov da otvorimo ovu istragu«, rekla je Kövesi navodeći da očekuje suradnju vlasti Srbije.
Tužiteljica Kövesi istaknula je da se Europsko javno tužiteljstvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere europskih fondova. Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navodi Kövesi. Od tužiteljstva u Srbiji očekuje suradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Na pitanje zbog čega su pokrenuli istragu i koja je njihova nadležnost, Kövesi je rekla kako je njihova glavna nadležnost istraživanje prijevara s novcem Europske unije i zaštita njenih financijskih interesa. »Imamo nadležnost u 24 države članice Europskog tužiteljstva, ali i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od europskih institucija. To može biti Europska komisija, Europska investicijska banka ili druge institucije koje financiraju projekte izvan EU. Naša uloga je istražiti kako je trošen novac EU, je li potrošen pravilno, u svrhe za koje je dodijeljen i zbog toga smo otvorili istragu u Srbiji. Da budem vrlo jasna, mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je vidjeti je li u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz europski projekt bilo malverzacija s novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU.«
Govoreći o konkretnom razlogu pokretanja istrage Kövesi je rekla kako su dobili pritužbu privatne osobe, i to je bio osnov otvaranja ove istrage.
»Mogu reći da, ako bilo koji građanin Srbije ima bilo kakvu informaciju o načinu na koji se novac EU koristi u Srbiji, može nam to poslati; bilo koju vrstu žalbe, putem mejla, na našem sajtu ili u bilo kom uredu Europskog javnog tužiteljstva (ERRO) u 24 zemlje članice.«
Kövesi je rekla kako im je potrebna podrška vlasti Srbije i da će svi njihovi zahtjevi ići Javnom tužiteljstvu, srpskim tužiteljima.
»Vidjet ćemo hoće li nam pomoći. Mogu reći da smo 2022. godine započeli razgovor s Javnim tužiteljstvom kako bismo potpisali radni aranžman koji ima za cilj unaprjeđenje suradnje i uspostavljanje kontakt-točaka. Poslali smo nacrt dokumenta. Još nismo dobili odgovor o njegovom potpisivanju. U međuvremenu moram reći kako smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužiteljstvu i u svim tim slučajevima s nama su surađivali srpski tužitelji. Nadam se da će i u ovom slučaju surađivati i dostaviti sve informacije i dokaze koji su nam potrebni.«
Govoreći o tome kako korupcija utječe na živote građana Kövesi je za RTS rekla:
»Ako netko ukrade vaš novac, osjećate da nemate novca. Ako vas netko udari, osjećate bol. Ali ako gradonačelnik ili ministar uzme mito, osjećate li nešto? Prvi instinkt je reći ne. Ali vidimo kako korupcija, posebno sustavna, može utjecati na naš svakodnevni život. Primjer iz rada Europskog tužiteljstva je slučaj s nesrećom Tempi u Grčkoj. Bio je to veliki europski projekt, dosta je novca izdvojeno za popravak željezničkih kolodvora i pruga. Da je projekt realiziran na vrijeme i na pravi način, ova tragična nesreća koja se dogodila u Tempiju mogla se izbjeći. A to je način na koji korupcija ili financijski kriminal mogu čak i ubiti. Ako građani Srbije dižu glas protiv korupcije, to je veoma pozitivan znak jer građani shvaćaju koliko je to ozbiljno i reagirali su. Ako oni žele živjeti u čistoj zemlji, i bore se za to, mislim da je to najvažniji razvoj koji možete imati u nekoj zemlji«.
J. D.
