Arhiv tekstova
Pokrenut postupak zaštite lemeške kalvarije
Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture pokrenuo je postupak utvrđivanja nepokretnog kulturnog dobra kalvarije u Lemešu o čemu su obaviješteni lokalna samouprava i uprava groblja gdje se kalvarija nalazi. Kako je Hrvatskoj riječi rečeno u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, u tijeku je izrada zakonom predviđene dokumentacije (foto i tehničke), tako da će, nakon oglašavanja u sredstvima informiranja o pokretanju postupka utvrđivanja za nepokretno kulturno dobro, prijedlog biti poslan u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture na dalju proceduru. Prethodna mjera zaštite može trajati tri godine, a kada se završi postupak proglašenja, kalvarija će biti u statusu nepokretnog kulturnog dobra od velikog značaja.
Lemeška kalvarija izgrađena je na inicijativu tadašnjeg lemeškog župnika Bolte Agatića. Podignuta je na mjestu stare kapele koja je srušena 1924. godine kada je i počelo zidanje nove. Kapelu je projektirao somborski inženjer Svetozar Krotin, a izgradnjom je rukovodio građevinski poduzetnik Jozef Bazler. Građena je u neoklasicističkom stilu, na tri nivoa. U podrumu su kosturnice, u prizemlju je sama crkva, a na krovu su dva tornja i tri križa. Izgradnja je financirana iz kase crkvenog patronata, prodaje kosturnica, posuđenicama od susjednih župa i osobnim donacijama župnika Agatića. Postaje križnog puta su od crkve u centru sela do vrha brijega gdje je kapela, a s lijeve i desne strane je groblje.
Dug put do upisa i zakonske zaštite
Samo pokretanje postupka zaštite znači da nadležna institucija (najčešće zavod za zaštitu kulturnih spomenika) inicira proces kojim se određeni objekt, lokalitet ili dobra kulturne baštine formalno priznaju i štite kao spomenik kulture.
»Taj postupak obuhvaća stručno istraživanje i dokumentaciju kao što je prikupljanje povijesnih, arhitektonskih, umjetničkih i drugih relevantnih podataka, preliminarnu procjenu značaja, odnosno utvrđivanje ispunjava li objekt kriterije za zaštitu te rješenje o stavljanju pod prethodnu zaštitu, što je privremena mjera zaštite u rasponu od tri godine dok se ne donese konačno rješenje«, navodi u pisanom odgovoru dr. sc. Mirjana Đekić, etnolog-konzervator savjetnik u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture.
Odluku o proglašenju spomenika kulture donose nadležna tijela (Ministarstvo ili Vlada) na osnovu prijedloga stručnih institucija. Nakon odluke objekt ili lokalitet se službeno upisuje u registar i podložan je zakonskoj zaštiti.
»Nakon što objekt postane spomenik kulture, njegova rekonstrukcija, adaptacija ili bilo kakve intervencije podliježu posebnim uvjetima i dozvolama, kako bi se očuvao njegov kulturno-povijesni značaj. Prema Zakonu o kulturnom naslijeđu (članak 17.), spomenik kulture je pojedinačni nepokretni objekt od kulturnog, povijesnog, arhitektonskog, arheološkog, umjetničkog, etnološkog, tehničkog, paleontološkog ili drugog društvenog značaja«, navodi dr. sc. Đekić.
Evidentirana spomenička svojstva
Kalvarija u Lemešu sa štacijama i kapelom posvećenoj Gospi od Milosrđa evidentirani je objekt (Evidencioni list br. E- 407/П-2024) sa spomeničkim svojstvima i u skladu s tim uživa prethodnu zaštitu.
»Osnova za njeno evidentiranje je da je to značajan vjerski, kulturno-povijesni i arhitektonski spomenik, koji je još uvijek u kultu i doprinosi kontinuitetu lokalne zajednice u očuvanju tradicije hodočašća. Svjedočanstvo je o postojanju plemićkih sela u okolini Sombora. Kao prostor koji je tijekom stoljeća bio vezan za vjerski život sela, kalvarija ima izuzetnu povijesnu vrijednost. Njeno postojanje je dokumentirano još u XVIII. stoljeću, kada je na tom uzvišenju postojala crkva zemunica koju su opsluživali somborski franjevci. Izgradnja prve kapele u XVIII. stoljeću, a zatim njena zamjena novim zdanjem 1924. – 1928. godine, svjedoči o kontinuiranoj posvećenosti lokalne zajednice očuvanju vjerske tradicije«, navodi se u odgovoru dr. sc. Mirjane Đekić.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da se radi o razvijenoj fazi razvoja kalvarija po svom jedinstvenom izgledu i neoklasicističkim arhitektonskim elementima. U Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture za Hrvatsku riječ kažu da riječ o reprezentativnom kompleksu – kapeli neoklasicističkog stila s karakterističnim antičkim motivima – trokutnim timpanonom, jonskim stupovima i simetričnim rasporedom elemenata. Njen vanjski izgled, kao i dekorativna obrada fasade svjedoče o visokim umjetničkim dometima vremena kada je građena (1924. – 1928. godine).
Osim arhitektonske i povijesne vrijednosti, kalvarija ima i značajnu memorijalnu funkciju. U njenoj kripti nalazile su se grobnice mještana, a u kapeli se čuvaju ploče s imenima stradalih u Prvom svjetskom ratu.
»Ovo je mjesto koje je tijekom XX. stoljeća bilo važno hodočasničko središte, privlačeći vjernike iz okolnih krajeva. Iako je nakon Drugog svjetskog rata interesiranje za hodočašće oslabilo, kalvarija je i dalje ostala važan simbol vjerskog i kulturnog identiteta sela. Kao prostor s višeslojnom poviješću, kalvarija u Lemešu predstavlja važan segment kulturnog naslijeđa Bačke, koji svojim arhitektonskim, povijesnim i duhovnim karakteristikama svjedoči o bogatstvu i kontinuitetu katoličke tradicije na ovom području«, zaključuje dr. sc. Mirjana Đekić.
Z. V.
Foto: Marija Erdelji
