Bivši (i sadašnji)
I tjedan dana nakon što je i formalno pala Vlada Srbije i dalje je otvoreno pitanje: nova vlada ili izbori? Podgrijao je to i sam Vučić, najavljujući moguće datume kada će možda Srbija opet na glasovanje.
U tom licitiranju na red je došlo i licitiranje imena mogućih predsjednika Vlade, koji se kao ne traže iz prvih redova Srpske napredne stranke, već među svjetski uspješnim poslovnim ljudima. Na stranu to što su neki od njih već demantirali medijske natpise o svom mogućem angažmanu u srbijanskoj politici. Ali u sadašnjem trenutku bunta lakše bi se moglo progutati ime nekog eksperta od nekog stranačkog jurišnika.
I tog spasonosnog rješenja s ekspertima koji dolaze iz vana već smo se nagledali. I u premijerskim i ministarskim foteljama. Nisu na tu praksu ostali imuni ni u Hrvatskoj, ali je ta vlada ostala upamćena kao vlada s najkraćim mandatom.
Srbija nije ostala samo bez Vlade već i bez veleposlanice u Zagrebu Jelene Milić. Opozvana je bez službenog objašnjenja poslije tri godine provedene na dužnosti veleposlanice. Njen angažman u Hrvatskoj ostat će upamćen ne po radu na poboljšanju srpsko-hrvatskih odnosa već po ispadima i ponašanju koje je odudaralo od uobičajenog ponašanja jednog veleposlanika i tome što se uspjela sukobiti čak i sa srpskom manjinom u Hrvatskoj. Kakvu politiku s Hrvatskom želi graditi Srbija vidjet će se kod imenovanja novog veleposlanika, ako se to imenovanje ne odulji previše.
U svim ovim događanjima ponovno je na red došla inicijativa za osnivanje Pokreta za narod i državu koji treba ujediniti »sve pametne i rodoljube«. (Srećom, lojalisti se više ne spominju.) Nakon prvog sastanka, koji je održan ovog tjedna, priopćeno je da su u fokusu »ključna pitanja, kao što su očuvanje teritorijalnog integriteta, ekonomski napredak i odnos s međunarodnim partnerima«. Oni unutarnji problemi zbog kojih vri na ulicama, zbog kojih ne rade škole, fakulteti; zbog kojih se organiziraju zborovi građana izgleda se događaju u nekoj drugoj državi, a ne Srbiji.
Z. V.