Arhiv tekstova
Izbori, za sada, nisu opcija
Kada su zastupnici u Narodnoj skupštini na sjednici 19. ožujka, kojoj oporba nije prisustvovala, konstatirali ostavku premijera Miloša Vučevića, počeo je teći rok od trideset dana do kada mora biti formirana nova vlada. U suprotnom, ako se vlada ne formira do 18. travnja, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dužan je raspustiti Skupštinu i raspisati izvanredne parlamentarne izbore. Kao moguće termine za izbore predsjednik je spomenuo 8. lipnja ili eventualno 1. lipnja.
Vladajuće stranke Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije izjasnili su se za vladu koju će formirati skupštinska većina dok dio oporbe, skupa s ProGlasom, zagovara formiranje vlade narodnog povjerenja ili prijelaznu vladu koju bi činili eksperti i u kojoj bi i oni bili. Ova vlada bi po njima imala kratak rok trajanja do 9 mjeseci i glavni zadatak bi joj bio priprema novih, kako kažu, fer i poštenih izbora, uz rješavanje problema u pogledu izbornih uvjeta, među kojima ističu kao najvažnije sređivanje biračkog popisa, fer medijske uvjete, rješavanje i kontrolu prikupljanja potpisa za izborne liste, kontrolu funkcionarske kampanje, kontrolu izbora na biračkim mjestima i drugo.
Međutim, kao ni predsjednik, niti premijer u tehničkom mandatu i predsjednik SNS-a Miloš Vučević ne žele čuti za prijelaznu vladu. Vučević je poručio kako neće biti »prijelazne, ucjenjivačke, prevarantske vlade« i da SNS nikada ne bi glasao za takvu vladu.
Bliži novoj vladi nego izborima
Ideju prijelazne vlade nije prihvatila ni Demokratska stranka koja ostaje na stanovištu da se prvo ispune studentski zahtjevi i da bojkotiraju rad parlamenta. Ako pak studenti budu podržali formiranje prijelazne vlade, »onda možemo pričati o tome«, rekao je Srđan Milivojević. Ovu ideju nije prihvatio ni Ekološki ustanak, čiji zastupnik Aleksandar Jovanović Ćuta kaže kako oni podržavaju koncept prijelazne vlade, ali nju trebaju činiti ljudi prihvatljivi studentima, profesorima i najširim društvenim slojevima, dok u predloženom dokumentu »stoji kako bi prijelaznu vladu činili i predstavnici SNS-a«.
I politički analitičari smatraju da smo bliži formiranju nove vlade. Politički analitičar Dejan Vuk Stanković ocijenio je za Politiku kako su izbori suštinski gledano rješenje za velike tenzije koje vladaju u društvu, ali, s obzirom na veliku netrpeljivost, kaže kako je bolje da nova vlada radi na smirivanju tenzija i otvara prostor za neke druge izbore kada bude drugačija situacija uz otvaranje dijaloga o uvjetima za izbore između vlasti i oporbe. On podsjeća kako je u Skupštini Srbije već pokrenuta jedna radna grupa koja se bavila preporukama ODIHR-a i tvrdi kako je ona te preporuke u značajnoj mjeri već ispunila. Kaže i kako se, s obzirom na oštru suprotstavljenost strane vlasti i pobunjenog dijela društva i oporbe, dugoročna politička stabilnost »može uspostaviti tek nakon izbora, gdje postoji minimum suglasja u vezi sa sudjelovanjem i priznanjem rezultata izbora«. Novu vladu vidi kao most između vlasti i oporbe za neke nove izbore, te kaže kako »ne vjeruje u neke nove vlade koje potpisuju nepolitički akteri koji imaju političke ambicije«.
»Mi smo za posljednjih 35 godina višepartijskog sustava imali dva puta smjenu vlasti i u oba slučaja je vlast smijenila jedna organizirana politička grupa. Ako već pričamo o promjenama i mogućnosti njihove realizacije, Srbiji su potrebne jače političke stranke i razvijen alternativni politički program«, kazao je za Stanković.
Politolog Cvijetin Milivojević pak kaže kako na političkoj sceni postoje dvije krajnosti – odluka SNS-a da ne da prijelaznu vladu i zahtjev dijela oporbe koja traži prijelaznu vladu i da na neki način dođe na vlast bez izbora. Dodaje i da nitko ne traži izbore. On je za Politiku rekao kako bi neko srednje rješenje ovog problema bio oktroirani recept kao što je primijenjen u Severnoj Makedoniji ili pak da se nova vlada tri mjeseca pred izbore povuče i formira tehničku, privremenu vladu koja ne bi imala nikakve druge ingerencije i nadležnosti osim organiziranja i provođenja izbornog procesa na regularan način.
»To bi značilo da se pred izbore formira zajednička vlada gdje bi oporbi pripali ključni resori – ministarstva koja bi se bavila organizacijom izbora, dakle Ministarstvo pravde, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo lokalne uprave i samouprave i na taj način bi se osigurala ta vrsta nepristrasnosti.«
Milivojević smatra da bi to »na neki način umirilo sve građane i objema političkim stranama osiguralo častan izlazak iz ove situacije da se nijedna strana ne osjeća pobijeđenom, što je posebno bitno za vladajuću koaliciju«.
Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar također smatra kako smo bliži novoj vladi jer je većina izjava funkcionara SNS-a išla u tom smjeru, jer se ne čini realnim i SNS to do sada nije radio da se izbori raspišu dok traju prosvjedi u jednom velikom obimu i kad je nezadovoljstvo veliko. Treći razlog koji je iznio Klačar za NIN je što bi ti izbori vjerovatno bili bojkotirani od većine oporbe što opet ne bi dovelo do smirivanja tenzija u društvu. U emisiji RTS-a Takovska 10 Klačar je ocijenio da ulazimo u razdoblje srednjoročne nestabilnosti, koje bi trajalo više mjeseci, te da se za sada ne nazire rješenje efikasnog izlaska iz društvene i političke krize. Po njemu je neophodna nekakva vrsta društvenog dogovora prije organiziranja izbora kako bi oni doveli do rješenja krize.
Potpredsjednik SPS-a Novica Tončev ima svoje originalno rješenje za izlazak iz političke krize, a to je da mandatar nove vlade bude predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pojavila su se i nova istraživanja rejtinga stranaka. Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović rekao je da, ukoliko bi išli u dvije kolone, vlast, SNS i koalicijski partneri, imaju podršku oko trećine građana, odnosno 32 posto, dok ostatak odlazi na protivnike vlasti 41 posto i neopredijeljene kojih ima skoro 26 posto. Istakao je da je pad rejtinga SNS-a evidentan i da se ta partija nalazi u tendenciji pada, te ocijenio da građani traže ujedinjenje oporbe. On je ocijenio da su litijski prosvjedi oni kada je rejting krenuo na dolje i da se već poslije litija nije moglo govoriti o »podršci predsjedniku Vučiću na povijesnom maksimumu, a posebno ne nakon nadstrešnice i studentskih prosvjeda«.
Predsjednik Vučić negirao je ove navode i kazao je novinarima u Bruxellesu da je po najnovijim »relevantnim istraživanjima« među parlementarnom oporbom samo pokret Kreni-promeni Save Manojlovića iznad pet posto podrške.
Kandidati za mandatara
Pojavila su se u medijima i imena potencijalnih mandatara. Predsjednik Vučić izjavio je kako postoje tri-četiri kandidata za mandatara nove vlade kao i da će o tome razgovarati samo s onim strankama koje su zainteresirane »kako se ne bi pravio cirkus«. Time je još jednom potvrdio kako prijelaznu vladu nipošto ne prihvaća.
Dnevni list Danas objavio je tri imena kandidata, sva trojica iz dijaspore, odnosno Sjedinjenih Američkih Država. To su svjetski poznati ekonomist Branko Milanović, uspješni biznismen Desko Nikitović i istaknuti fizičar Ivan Trifunović. Izvori Danasa naveli su da najveće šanse za sada ima Desko Nikitović.
Vrlo brzo Branko Milanović demantirao je ovu mogućnost na mreži X gdje je postavio objavu, odgovarajući na komentare ljudi: »Za ostale ljude ne znam, ali za mene znam da je vjerovatnoća (ili čak plauzibilnost ideje) da bih se u bilo kakvoj formi politički angažirao u Srbiji jednaka vjerovatnoći (ili plauzibilnosti) da ću u sljedećoj sezoni zamijeniti Mbapea u Real Madridu. (Ovo posljednje je zaista šteta što ne mogu…)«, napisao je Milanović.
Također je i Ivan Trifunović iz Pupin inicijative poslao redakciji Danasa kratki demanti u kome kaže kako ta informacija nije točna.
Prosvjedi se nastavljaju
U međuvremenu prosvjedi i blokade se nastavljaju, pa čak i intenziviraju; studenti su pozvali građane da organiziraju zborove, što su u pojedinim mjestima građani i učinili. Ponegdje je došlo do sukobljavanja aktivista kod štandova SNS-a i građana, jaja lete na sve strane a policija nastoji održati red i razdvajati sukobljene strane. Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) saopćio je da je u nedjelju, 23. ožujka, širom Srbije održano najmanje 95 prosvjeda, od Subotice, preko Beograda, Čačka, sve do Niša. Organizirani su prosvjedi ispred štandova SNS-a u pojedinim beogradskim općinama, a novina su zborovi građana koji su održani u Lazarevcu, Kragujevcu, MZ Stari grad u Novom Sadu, Somboru, Zemunu, Starom gradu, Ceraku i drugim općinama u Beogradu... Građani su, među ostalim, zatražili da se od skupština gradova traži da iz proračunskih rezervi prosvjetnim radnicima isplate 50 posto plaće, budući da ih nisu dobili. Zborove građana inače predviđa Zakon o lokalnoj samoupravi kao jedan od oblika neposrednog sudjelovanja građana u ostvarivanju lokalne samouprave, uz građansku inicijativu i referendum.
Održavaju se i paralelni skupovi roditelja, jedni podržavaju nastavnike u obustavi rada a drugi se zalažu za povratak u škole, dok ih policijski kordoni razdvajaju. U međuvremenu, kao i nastavnici osnovnih i srednjih škola, ni sveučilišni profesori kojima je fakultet u blokadi i ne drže nastavu nisu dobili plaće, ili su dobili umanjene, a Ministarstvo prosvjete naložilo je direktorima da »u najkraćem mogućem roku« poduzmu sve mjere kako bi se odmah uspostavio redovan obrazovno-odgojni rad i nesmetano funkcioniranje škole.
J. D.
