Najbolji način borbe – prevencija
Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, 20. ožujka, obilježio je prošloga tjedna Centar za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravlje Subotica u partnerstvu s Općom bolnicom Subotica, subotičkim Domom zdravlja, Apotekarskom ustanovom Subotica, Crvenim križem i UG Jedna uz drugu. Tim je povodom u Crvenom križu organizirana promotivna akcija, u ogranku ljekarne davani su savjeti i provjeravana interakcija lijekova kod oboljelih žena, a svugdje je istaknuta važnost redovitih preventivnih pregleda kao i vođenje zdravih stilova života.
Prisutan trend obolijevanja mlađih žena
Rak dojke je vodeća maligna bolest kod žena svugdje u svijetu. Srbija je na drugom mjestu po smrtnosti od karcinoma dojke u Europi. U Srbiji je 2022. godine od ovog karcinoma oboljelo 4.489. žena, a umrlo 1.646. U subotičkoj bolnici je tijekom 2024. ukupno liječeno 106 žena zbog raka dojke, najviše oboljelih je u starosnoj grupi od 60 do 69 godina (30,2 %), a sve je prisutniji trend obolijevanja mlađih žena.
Prim. mr. sc. med. dr. Nada Kosić Bibić, spec. socijalne medicine i koordinatorica za skrining raka dojke iz Zavoda za javno zdravlje Subotica ističe kako više nije rijetko da su među oboljelima žene mlađe od 50 godina.
»Dio uzroka za to je genetska predispozicija (oko 5 %) ili je u pitanju prisustvo kronične bolesti koja vremenom može dovesti do transformacije u malignu. S druge strane, rano započinjanje nezdravih stilova života itekako utječe na raniju pojavu malignih bolesti. Naime, već kod djece i mladih prisutna je gojaznost, tu su i nepravilna ishrana, konzumacija alkohola i duhana, nedostatak fizičke aktivnosti. Ipak, 40 posto slučajeva raka dojke može se izbjeći jednostavnim mjerama – izborom zdravih ponašanja«, pojašnjava dr. Kosić Bibić.
Navodeći kako je rak dojke širok pojam u smislu patohistoloških promjena i malignoma koji on stvara, ona ističe važnost samopregleda i mamografije.
»Rak može nastati u samom kanaliću ili u žljezdanom tkivu. Imamo one koji rastu pa su palpabilni (opipljivi) i imamo nepalpabilne. Znači, u različitim dijelovima dojke mogu nastati različite vrste malignih bolesti i imaju različitu invazivnost i brzinu rasta. Postoje vrste koje se mogu napipati i zato je jako važno provoditi samopregled. Ako se on obavlja redovno, jednom mjesečno, na vrijeme će se utvrditi promjena i veće su šanse za izlječenjem. S druge strane, neke vrste karcinoma mogu se otkriti samo mamografijom. Mamograf je suverena metoda koja može pronaći najmanje promjene koje nisu ni palpabilne niti vidljive na ultrazvuku«, kaže ona.
U tom smislu dr. Kosić Bibić podsjeća da je u Subotici od 3. ožujka ponovno počeo organizirani skrining na rano otkrivanje raka dojke.
»Žene se pozivaju iz Doma zdravlja i zakazuje im se pregled na mamografskom aparatu u Općoj bolnici Subotica. S obzirom na manjak radiologa, tamo rade samo ponedjeljkom kada se poziva ukupno 30 žena. S obzirom na veliku zainteresiranosti (krajem prošle godine na skrining se prijavilo oko 1.300 žen), Pokrajinsko tajništvo za zdravstvo je ponovno poslalo pokretni mamograf koji je smješten u Ambulantu 6 na Segedinskoj cesti. Ovdje se mogu prijaviti žene starije od 40 godina pod uvjetom da u posljednje dvije godine nisu radile mamografiju.«
Na koncu ističe kako je prevencija najbolji način na koji se svaki pojedinac može boriti i važno je od što ranije dobi usvojiti zdrave navike. Također, kad god se dobije poziv na bilo koji skrining, jako je važno odazvati se bez obzira na dobro zdravstveno stanje, jer redovne kontrole zdravlja mogu spasiti život.
Dr. Verica Dronjak, spec. opće medicine i načelnica Preventivnog centra Doma zdravlja Subotica kaže kako se u promotivnim akcijama poput ove u subotičkom Crvenom križu mjere vrijednosti šećera i kolesterola u krvi, mjeri se vrijednost tenzije, određuje se kompozicija tijela i indeks tjelesne mase, daju se preporuke u vezi sa zdravim stilovima života.
»Svi ti parametri određuju se iz razloga što predstavljaju faktore rizika po zdravlje uopće, a samim tim i za pojavu karcinoma dojke. Prije svega, značajni utjecaj ima velika tjelesna težina, fizička neaktivnost... Sam entitet karcinoma dojke u smislu određivanja faktora rizika veoma je širok. Pravi uzrok nije definiran kao takav i zato je značaj sekundarne prevencije najveći. Najvažnije je eliminirati široko poznate faktore rizika, a uz to dajemo preporuke za samopregled dojki već kod mlađe populacije, ultrazvučni i kasnije mamografski pregled«, kaže dr. Dronjak.
Samopregledom otkriti promjene
Predavanje u Crvenom križu o karcinomu dojke i načinu samopregleda održala je Samira Ćurtić, glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja Subotica, koja je istaknula kako su ovakve preventivne akcije te upućivanje žena na pregled prilika da se promjene uoče na vrijeme, čime rastu šanse za zaliječenjem pa i izlječenjem.
»Razlog visokih stopa smrtnosti je u dijagnosticiranju raka dojke u uznapredovaloj fazi, a kada pitamo pacijentice zašto nisu došle ranije, najviše njih odgovori da su se bojale da će im se nešto naći. Ali to i jest cilj: otkriti na vrijeme. U Srbiji se samo kod 30 % žena rak dojke otkrije dok je manji od 2 cm. Pojava kvržice negdje u dojci jedan je od prvih znakova da nešto nije u redu. Međutim, ne mora uvijek to značiti. Kada je riječ o ženama koje još uvijek imaju ciklus, ukoliko se neka kvržica pojavi u dojci tijekom ciklusa, to onda nema nikakve veze s karcinomom«, pojašnjava Ćurtić, navodeći u nastavku razloge za dalju dijagnostiku:
»Kvržice koje se pojave u dojkama, a razlog su za dalju dijagnostiku, vrlo su specifične. Najčešće kad ih pipnete to podsjeća na košticu od limuna i te promjene su najčešće čvrsto vezane za podlogu u dojci. Jedan od razloga za dijagnostiku može biti i iscjedak iz bradavice ukoliko je on krvav ili gnojav. Bol u dojkama također može biti jedan od upozoravajućih znakova, potom nerazmjera u veličini dojki, odnosno da dio dojke ima neku veću masu, potom uvlačenje kože, tj. ona ima izgled narančine kore, tu su onda ranice, crvenilo na koži. Kada je riječ o bradavicama, one se mogu uvući«.
Ona ističe kako je jedan od važnih načina za otkrivanje nastanka karcinoma dojke – samopregled.
»Trebamo naučiti kako naše dojke izgledaju da bismo u nekom trenutku mogli uočiti bilo kakvu promjenu. Samopregled dojke je jedan oblik skrininga, treba ga raditi jednom mjesečno i preporučuje se da se s njim počne već od 18. godine. To je važno jer se rak dojke razvija od dvije do osam godina prije nego što se može vidjeti, osjetiti ili otkriti mamografijom. Kad se radi? Žena koja još uvijek ima ciklus treba ga raditi između sedmog i desetog dana menstrualnog ciklusa jer je tada bolnost dojki manja. Žene u menopauzi mogu same odrediti jedan dan u mjesecu kada će raditi samopregled. Kako se radi? Ima nekoliko faza: prvo se pregledamo pred ogledalom, pod tušem i u ležećem položaju. Pred ogledalom se ruka podigne u visini struka, gleda se sprijeda i sa strane i promatra se razlika u veličini dojke te postoje li neka ispupčenja ili ulegnuća, crvenilo ili koža u vidu narančine kore. Pod tušem je pregled lako obaviti jer se obično koristi neki gel pa prsti lakše klize po koži. Podigne se jedna ruka i većim dijelom srednja tri prsta (nikako samo vrhovima prstiju) krene se od pazušne jame kružnim pokretima (u smjeru kazaljke na satu) po čitavoj površini dojke (bez preskakanja, tj. podizanja prstiju) i tako do same bradavice. U ležećem položaju se radi jer je tada dojka najtanja i isto se rade kružni pokreti kao pod tušem. Na kraju, jako je važno pogledati bradavice – jesu li uvučene, postoje li neke ranice na njima i ima li nekog iscjetka. Ukoliko postoji neka promjena, ona se obično odražava i na limfnim čvorovima kojih ima puno ispod pazuha. Prilikom pregleda pazuha ide se odozdo prema gore i od spolja ka unutra«, navodi Samira Ćurtić i dodaje kako bi žene preko 40. godine trebale jednom godišnje ići na ultrazvuk dojki, te na svake dvije godine na mamografiju (između 7. i 15. dana ciklusa).
Apotekarska ustanova Subotica se, prema riječima Valérie Kovács Tóth, dipl. farmaceutkinje, šefice ogranka Prozivka, nastoji uključiti u što više ovakvih akcija, ali su i svim drugim danima spremni dati savjete svojim sugrađanima.
»Osim savjetovanja, možemo provjeriti i interakciju lijekova i suplemenata kod oboljelih pacijenata. Znači, u ovisnosti o vrsti lijekova koje su, u ovom slučaju ženama oboljelim od karcinoma dojke, prepisali liječnici, mi preporučamo određene suplemente za jačanje imuniteta, gdje treba paziti da u njima nema vitamina B, preporučamo željezo ako ga nema dovoljno u organizmu i dr. Po savjete mogu doći u naša dva ogranka – u Ulici Matije Gupca 26 i Ulici braće Radića 118«, poručuje Kovács Tóth.
I. Petrekanić Sič