Arhiv tekstova
Prepoznatljiva manjinska ustanova kulture
Dan Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata 29. ožujka proglašen je prije dvije godine, jer je 29. ožujka 2008. godine HNV potvrdio odluku Pokrajinske vlade od 10. ožujka o osnutku ZKVH, čime je završen formalni proces osnutka Zavoda, jedine profesionalne ustanove kulture hrvatske manjine u Srbiji koja je osnovana radi očuvanja, unaprjeđenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.
Knjige, časopisi, nematerijalna baština...
Opunomoćena ministrica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Srbiji Davorka Velecki Čičak zaželjela je u svom obraćanju Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata široku suradnju s ostalim nositeljima kulturnog života u Srbiji i snaženje kulturološke sastavnice hrvatske zajednice i njenih veza s domovinom Hrvatskom. Proslavi je nazočio i konzul savjetnik Generalnog konzulata RH u Subotici zdravko Vincelj,
Ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u tehničkom mandatu Tomislav Žigmanov kazao je da je kulturna baština Hrvata u Vojvodini bogata, višestoljetna, ali još uvijek nedovoljno istražena.
»Zahvaljujući aktivnostima onih koji su bili prije nas, zahvaljujući aktivnostima Zavoda i s radom udruga diljem Vojvodine kulturna baština oživljena je tako da pulzira u četrdesetak hrvatskih udruga koje njeguju različite i subetničke elemente, bilo u Srijemu, bilo u Banatu bilo među Šokcima ili Bunjevcima – ono što jest dio tradicijske kulture, ali i u onome što pripada područjima umjetnosti i znanosti također imamo vrlo značajne rezultate, napose kada su u pitanju naša integriranost u sveukupni hrvatski kulturni prostor. Trebamo biti zadovoljni i ponosni, te dalje nastojati okupljati se oko te plemenite ideje, koja hoće dobro, koja hoće da naši životi budu humaniji i da naš identitet bude čvrst i neupitan«, kazao je Žigmanov, koji je bio i prvi ravnatelj Zavoda.
U ime jednog od osnivača AP Vojvodine obratila se v. d. pomoćnice pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Nevena Baštovanović.
»Vaš rad, vaša prisutnost na terenu – kroz istraživanja, znanstvene skupove, promocije izdanja, suradnju s udruženjima i manifestacijama – pokazuje da vi odavno ne radite samo iza zatvorenih vrata. Vi ste otvoreni, dostupni i osjetljivi na odlike i potrebe zajednice i to se vidi i danas, ovdje u Somboru«, naglasila je Baštovanović.
Na proslavi Dana Zavoda obratio se i pomoćnik gradonačelnika Davor Francuz, koji je istaknuo da su Hrvati u Somboru druga po brojnosti nacionalna manjina i da na području Sombora radi sedam hrvatskih udruga.
Vršitelj dužnosti ravnatelja ZKVH-a Josip Bako podsjetio je na najznačajnije projekte u prošloj godini. Kako je kazao, započet je proces nominacije nematerijalne kulturne baštine na nacionalnu listu Srbije, s dva elementa: slamarstvo i dvoglasno pjevanje šokačkih Hrvatica iz Monoštora.
»Naš popis nematerijalne kulturne baštine dopunili smo sa sedam novih elemenata, te ih sada na popisu ima 29, što je rezultiralo objavom drugog, dopunjenog izdanja knjige Živa baština. Organizirali smo ili smo bili suorganizatori tri znanstvena skupa, u vlastitoj nakladi ili kao sunakladnik objavili smo dva časopisa, osam publikacija, jedan nosač zvuka. Posebno ističemo završetak kapitalnog projekta u području narodne književnosti. Objavljena je posljednja knjiga u ediciji Izabrana djela Balina Vujkova Didin rukopis, u sunakladništvu s Hrvatskom čitaonicom iz Subotice. Obilježili smo 100. obljetnicu rođenja akademika Mirka Vidakovića i Gaje Alage iz Lemeša. U suradnji s Društvom hrvatskih književnika organizirali smo VIII. Dane Antuna Gustava Matoša«, kazao je između ostalog Bako i dodao da su sve aktivnosti u 2024. godine realizirane pod vodstvom ravnateljice Katarine Čeliković, koja je od 1. ožujka u mirovini.
Uručena priznanja za doprinos kulturi
Uz četiri književne nagrade koje dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata ove godine prvi puta dodijelio je i Priznanja ZKVH-a za doprinos u kulturi.
»Želimo nagraditi rad ljudi koji svakodnevno doprinose razvoju naše zajednice, od amaterske do akademske, a nisu iz područja književnosti. Osjetili smo da bi ih bilo dobro podržati, potaknuti, dati im na značaju i zbog toga smo odlučili ustanoviti priznanja za doprinos hrvatskoj kulturi i ove godine dodijelili smo priznanja za 2024. godinu. Povjerenstvo za dodjelu su zaposleni u Zavodu. Odlučili smo da to bude na razini ustanove. Broj priznanja nije ograničen«, kazao je v. d. ravnatelja ZKVH-a Bako.
Ove godine sedam je dobitnika kojima su priznanja uručena na proslavi u Somboru. Dobitnici su Jozefina Skenderović, Nada Sudarević i Ružica Kozma, Lea Vidaković, Vojislav Temunović, Katica Naglić i Amalija Šimunović.
Kako se navodi u obrazloženju, Jozefina Skenderović, poznata umjetnica u tehnici slame 2024. godine imala je dvije vrlo upečatljive izložbe. U ožujku je predstavila radove na zajedničkoj izložbi triju subotičkih umjetnica (Jozefine Skenderović, Josipe Križanović i Josipe Dević) pod nazivom Snagom svetog Josipa. Njezini radovi predstavljeni su i na izložbi Vrijeme nade: slamarska umjetnost – nematerijalna kulturna baština Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca u galeriji Kulturnog centra Dubrava u Zagrebu.
Nada Sudarević i Ružica Kozma autorice su revije novo šivene bunjevačke narodne nošnje koju su dizajnirale, krojile i šivale za različite prigode. Kao predstavnice Udruge Cro-femina, na reviji, održanoj u lipnju 2024. u dvorani HKC-a Bunjevačko kolo u Subotici, prikazale su više od 40 modela, a čak 18 nošnji autorice su darovale udrugama: HKUD-u Vladimir Nazor iz Sombora, HKPD-u Matija Gubec iz Tavankuta i HKC-u Bunjevačko kolo iz Subotice.
Katica Naglić svojim je inovativnim pristupom uspjela animirati djecu i mlade Hrvatske čitaonice Fischer u Surčinu za osnivanje tamburaškog orkestra u udruzi. Sudjelovala je 2019. godine u terenskom istraživanju običaja dijela srijemskih i banatskih Hrvata, autorica je više tekstova u zbornicima radova. U okviru Registra NKB Hrvata u Srbiji opisala je običaj zvonjenja za pokojnike u Surčinu te Ophod betlemaša u Srijemu. Inicirala je susret betlemaša u Surčinu sa željom da od 2024. ovo bude susret betlemaša Srijema.
ZKVH je nagradio i Vojislava Temunovića, profesora tambure i suradnika u području glazbe Zavoda, koji je 2024. okrunio velikim projektom – Tamburaškim tropletom na kojem su predstavljene glazbene prakse vojvođanskih Hrvata u okviru nematerijalne kulturne baštine.
Za rad s najmlađima u dječjoj dramsko-folklornoj sekciji HKU-a Antun Sorgg iz Vajske nagrađena je Amalija Šimunović. Kako je navedeno u obrazloženju, njezin je doprinos najvidljiviji u okupljanju onih najmlađih u dječjoj dramsko-folklornoj sekciji. Okupila je djecu iz Vajske, Bača, Plavne pa čak i iz Selenče koji su u njezinoj organizaciji bili u Novom Sadu, Tavankutu, Đakovu, Vukovaru i drugim mjestima.
Nagrađena je i multimedijalna i vizualna umjetnica i animatorica svjetskoga glasa Lea Vidaković. Njen autorski projekt, animirani film Obiteljski portret, osvojio je brojne međunarodne nagrade i priznanja tijekom 2024. i 2025. godine. Prikazan je na više od 120 filmskih festivala diljem svijeta, te je dobio 36 nagrada. Film je kandidiran za prestižnu nagradu Oscar 2025. u kategoriji kratkometražnog animiranog filma. Obiteljski portret bio je prenominiran i za prestižnu francusku nagradu César 2025. U Hrvatskoj je film bio laureat na 33. Danima hrvatskog filma u Karlovcu, gdje je nagrađen za najbolju režiju i scenografiju. Lea Vidaković dobila je i godišnju nagradu Hrvatskog društva likovnih umjetnika za najbolju izložbu pod nazivom Obiteljski portret koju je tijekom 2023. održala u Galeriji Prsten HDLU-a.
Na proslavi Dana Zavoda predstavljene su i dobitnice nagrade Utjecajna hrvatska žena koju dodjeljuje Croatian Women‘s Network. Na prijedlog Zavoda, ovogodišnja dobitnica nagrade je Zlata Vasiljević, dugogodišnja novinarka i glavna i odgovorna urednica tjednika Hrvatska riječ. Prije nje ovu je nagradu primila, također na prijedlog Zavoda, Mira Temunović, a prva dobitnica bila je Katarina Čeliković, na prijedlog Hrvatske matice iseljenika.
U programu su nastupili tamburaši HGU-a Festival bunjevački pisama iz Subotice, ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora, gajdašica Kristina Perić i Marija Šeremešić koja je kazivala pjesmu Stipana Bešlina.
H. R.
