Arhiv tekstova
Vlada bez predstavnika Hrvata
Narodna skupština Srbije u utorak je započela zasjedanje samo s jednom točkom dnevnog reda – izborom Vlade, na čijem će čelu biti liječnik i profesor Đuro Macut. Sjednica je nastavljena i u srijedu i do zaključenja našeg tjednika nije se završila, no nema nikakve dvojbe hoće li nova Vlada biti izabrana jer je za njen izbor potrebna većina od 126 zastupnika, što vladajuća koalicija ima. Budući premijer je u svom izlaganju ekspozea poručio kako je osnovni zadatak da institucije sustava funkcioniraju u punom kapacitetu i da se energično mora raditi na harmonizaciji odnosa u društvu.
»Srbija je umorna od podjela. Srbija je umorna od blokada. Nitko nema i ne smije imati više prava od drugog i to je jedina mjera vrijednosti«, poručio je Macut.
Također je pozvao na hitnost u postupanju jer, kako je rekao, Srbija ne može u nedogled čekati i ova stvar se mora riješiti hitno.
»Oklijevati nećemo i ne smijemo«, rekao je.
Od novih ministara zatražio je da budu više s narodom. Nakon izlaganja ekspozea Macut je obrazložio prijedlog za članove nove Vlade koju će činiti trideset ministara, od čega pet bez portfelja. Vladu će činiti većinom provjereni SNS kadrovi, a deset članova prethodnog sastava Vlade Srbije nije se našlo na listi kandidata za nove ministre – Aleksandar Vulin, Aleksandar Martinović, Irena Vujović, Slavica Đukić Dejanović, Maja Popović, Tanja Miščević, Miloš Vučević, Dejan Ristić, Jelena Begović a među njima je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
U srijedu se nastavila rasprava o programu i kandidatima za članove nove Vlade. Po završetku rasprave zastupnici će glasati o programu Vlade i izboru predsjednika i članova Vlade. Poslije izbora Vlade, predsjednik i članovi polažu zakletvu pred zastupnicima, čime počinje teći mandat novoj Vladi.
Žigmanov: Pokazali smo da Hrvati mogu voditi najsloženije državne poslove
Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov bio je u dva mandata od 2022. godine ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, no u ovoj Vladi je ostao bez portfelja, a novi ministar će biti predsjednik Matice Albanaca u Srbiji Demo Berisha. U svojoj izjavi za javnost nakon neizbora za kandidata za ministra u Vladi Srbije Žigmanov je istaknuo kako je obnašanje ministarske dužnosti u Vladi Srbije političkog lidera DSHV-a u dva mandata »vjerojatno najveće postignuće u političkoj participaciji hrvatske zajednice od početka demokratskih promjena – od 1990. godine«.
On je podcrtao da je zastupljenost Hrvata u predstavničkim tijelima bila u posljednjih 35 godina bogatija, no kada je riječ o izvršnom segmentu vlasti tako što se nije dogodilo.
»Ova je prilika iskorištena da se u široj ne samo političkoj srbijanskoj javnosti snažno dekonstruira, inače neistinita, slika o Hrvatima kao nelojalnim građanima te o DSHV-u kao nekakvom neautonomnom političkom subjektu, već instrumentu Zagreba, koji je ovdje ‘zadužen’ da remeti odnose. Pokazali smo u jedno ne lako vrijeme da kao odgovorni politički suradnici Hrvati mogu voditi najsloženije državne poslove i realizirati najzahtjevnije politike na jedan posve primjeren način, čime smo opravdali očekivanja te zadobili simpatije brojnih građana. Svoj višegodišnji angažman u politici, znanja i umijeća koje sam stekao ostvario sam na najbolji mogući način na, vjerujem, svestrano zadovoljstvo. Stoga smo zahvalni srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću na ukazanom povjerenju, koje nismo iznevjerili«, navodi se u izjavi.
Na taj način su, ocijenio je Žigmanov, uvelike relaksirali položaj hrvatske zajednice jer je ministarska pozicija »za posljedicu imala smanjenje straha i uvećanje hrabrosti i raspoloživosti za društveni aktivizam među Hrvatima, čega je najbolji pokazatelj da je oživljen rad među Hrvatima i u lokalnim zajednicama gdje su se događali zločini tijekom 1990-ih, kao što su Hrtkovci«, kao i da »nije zabilježen niti jedan ozbiljniji antihrvatski incident niti izravni nasrtaj na Hrvate, na objekte hrvatskih institucija i organizacija niti crkava«, dok je istodobno »uvećan broj riješenih pozitivnih inicijativa koje su dolazile iz hrvatske zajednice, zatim obim financijskih sredstava za hrvatske institucije i organizacije, a ostvareni su i pomaci u sudjelovanju u procesima donošenja odluka na lokalnoj razini (npr. Sombor i Bač)«.
Iskazana politička relevantnost DSHV-a, ocijenio je, nije mogla ostati neprimijećena ni u Hrvatskoj te su prvi puta u povijesti Hrvati iz Vojvodine dobili i svog saborskog zastupnika, a opseg i raznovrsnost političke i financijske podrške višestruko je uvećana za hrvatsku zajednicu, sve to zahvaljujući hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću.
Na koncu, Žigmanov ističe kako borba za ravnopravnost i istinsku jednakost Hrvata u Srbiji nije okončana prestankom ministarskog mandata.
»Naprotiv! Još je puno posla ostalo na tome planu, napose kada je riječ o izazovima razvoja manjinske institucionalne infrastrukture (npr. Drama na hrvatskom, Hrvatski školski centar…) te sudjelovanje u procesima donošenja odluka u tijelima vlasti na lokalnoj razini (npr. Subotica i Apatin), kako bismo bili u prilici rješavati goruće probleme u području komunalne infrastrukture, kao što je pitanje vodovoda u Tavankutu, to jest bili u mogućnosti da neposredno sudjelujemo u artikuliranju vitalnih interesa Hrvata. Naša nastojanja unutar DSHV-a glede toga bit će učinkovitija ukoliko budemo jačali svoje institucije, dovoljno ujedinjeni oko strateških ciljeva, kreirali odgovorne politike koje isključuju avanturizam, kadrovski dobro ekipirani te nastaviti razvijati kulturu konzultativnih i dogovornih praksi u djelovanju«, zaključuje se u priopćenju.
Vojnić: Nesudjelovanje u Vladi nije osobiti gubitak
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić se povodom neimenovanja Tomislava Žigmanova na mjesto ministra u novoj Vladi Srbije obratila javnosti priopćenjem u kojem se ocjenjuje da u prethodnom razdoblju nisu načinjeni značajniji koraci u pogledu prava nacionalnih manjina.
»Iz perspektive hrvatske zajednice u Republici Srbiji, smatramo da u prethodnom razdoblju nisu načinjeni značajniji pomaci kada je riječ o položaju i pravima nacionalnih manjina. Za nas je osobito bilo važno da se, u okviru Poglavlja 23, usvoji novi Akcijski plan za manjine, da se osnaže krovne institucije nacionalnih manjina te da nadležne institucije dosljedno reagiraju u slučajevima povrede manjinskih prava. Nažalost, u svim tim segmentima izostali su konkretni rezultati«, smatra Vojnić.
Također, ocjenjuje da nije došlo do vidljivog napretka ni u odnosima između Srbije i Hrvatske »što dodatno potvrđuje kako eventualno nesudjelovanje predstavnika hrvatske zajednice u novoj vladi ne predstavlja osobit gubitak«.
»Naprotiv, zbog provođenja politike u skladu s linijom vladajuće stranke, došlo je do vidnog razmimoilaženja između pojedinih pripadnika zajednice i predsjednika DSHV-a. Stoga ovu odluku primamo na znanje – bez razočaranja, ali i bez euforije«, poručila je Vojnić i zaključila kako »za razliku od politike improvizacija i pojedinačnih ustupaka, i dalje se dosljedno zalažemo za sustavna rješenja: garantirane mandate, institucionalnu stabilnost i dosljednu, pozitivnu politiku prema Hrvatima u Srbiji, ali i prema Republici Hrvatskoj sa svih razina«.
J. D.
