Arhiv tekstova
Zajedništvo i izazovi Hrvata izvan domovine
Sjednica Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu na kojoj su sudjelovali predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz šest od 12 država iz kojih Hrvati imaju svoje predstavnike održana je u Lendavi (Slovenija) od 11. do 13. travnja.
Kako je istaknuo predsjednik Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu Stanko Horvat, ovakvi su susreti iznimno važni u smislu razmjene iskustava i kontinuiranog djelovanja.
»Ovakvi su susreti važni iz dva razloga. Prvo, kako bismo imali kontinuitet u našem djelovanju, jer ovaj Savjet postoji već 12 godina pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Drugo, kako bismo se međusobno osnažili i vidjeli što možemo poboljšati. Možda to nisu najvažnije stvari, ali je svakako vrlo bitno da se povezujemo, njegujemo prijateljstva, jer u dobrom ozračju lakše funkcioniramo«, rekao je Horvat.
Govoreći o izazovima s kojima se hrvatska manjina suočava u regiji, Horvat je istaknuo da situacija varira od države do države, ali da je važno da Savjet dođe do jedinstvenog stajališta.
»Mislim da su izazovi različiti. Ako gledamo Srbiju i Crnu Goru, tamo smo više politički angažirani; u drugim zemljama, poput Mađarske, Austrije i Slovačke, to je prvenstveno područje kulture. Tu je važno čuvati i njegovati jezik. U Makedoniji smo, primjerice, relativno nova manjina, dok smo u Mađarskoj prisutni već tisuću godina. Dakle, problematika je vrlo široka i potrebno ju je objediniti pod jedan zajednički okvir i stav, kako bismo se mogli usuglasiti o najvažnijim pitanjima. To nije uvijek lako jer dolazimo s različitih stajališta, ali mislim da nam je to danas ipak uspjelo«, poručio je Horvat.
Prema riječima predsjednika Savjeta hrvatske Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivana Gugana susret u Lendavi iznjedrio je četiri zajednička prijedloga koja su aktualna za sve zajednice Hrvata u odnosu prema matičnoj državi.
»Na prvom mjestu, da se osiguraju prostori za krovne organizacije – to je opći problem; možda dvije ili tri zajednice imaju osigurane takve prostore. Također, teško je očekivati da ljudi sve to rade isključivo iz entuzijazma; bilo bi dobro da se proces profesionalizira, odnosno da se pronađu sredstva za rad zaposlenih. Treće, da se osiguraju sredstva za unaprjeđenje rada tih krovnih institucija u pojedinim zemljama. Vjerojatno možemo reći da se hrvatski jezik dosta gubi, stoga je obrazovanje izuzetno važno – škole i nastava. Možda bi trebalo da nam se iz Hrvatske pošalju učitelji, kako bi se osigurala nastava na hrvatskom jeziku«, poručio je Gugan.
Na sjednici su sudjelovali i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak i voditelj službe za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatske nacionalne manjine pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vedran Iskra.
Odbor za nacionalne manjine je savjetodavno tijelo Vlade Hrvatske koje joj pruža potporu u osmišljavanju i provedbi politike, aktivnosti i programa prema Hrvatima izvan Hrvatske. Ovo je četvrti sastanak tijekom četverogodišnjeg mandata. Prije toga sjednice su održane u Pečuhu, Bratislavi i Subotici. Ovo je jedini odbor koji se sastajao mimo Savjeta Vlade, kada organizira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sjednici je nazočila i predstavnica hrvatske manjine u Srbiji Karolina Bašić.
H. R.
