Arhiv tekstova
Od Trumpa preko Bidena do novih tarifa u 2025. godini
Trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine započeo je 2018. godine kada je administracija Donalda Trumpa uvela prve visoke carine na kinesku robu, obrazlažući to zaštitom američkih radnih mjesta i odgovorom na kineske »nepoštene« trgovinske prakse. Kina je ubrzo uzvratila protumjerama – obje strane podigle su carine na robu vrijednu desetke milijardi dolara, započevši najveći trgovinski rat u modernoj povijesti. Do 2019. godine SAD su uvele carine od 25 % na kineski uvoz u vrijednosti od oko 200 milijardi dolara, dok je Peking uzvratio sličnim stopama na uvoz iz Amerike. Rezultat je bio recipročan porast cijene robe: američki potrošači i kompanije morali su plaćati više za uvezene kineske proizvode, a kinesko tržište je postalo skuplje za američke izvoznike. Jedna analiza Međunarodnog monetarnog fonda pokazala je kako su najveći teret ovih carina zapravo snosili američki uvoznici, koji su plaćali carine i često ih prenosili na kupce kroz više cijene. Istodobno, trgovinski deficit SAD – Kina ostao je postojan, čak je 2018. dostigao rekordnih 418,2 milijardi dolara, jer su te godine američki izvozi u Kinu pali gotovo 50 % (zbog kineskih protumjera), dok je snažan dolar potaknuo Amerikance da nastave kupovati jeftinu uvoznu robu.
Konstantno zaoštravanje, pa čak i sa saveznicima
Bidenova administracija, koja je preuzela dužnost 2021., nije okončala ovaj trgovinski rat – naprotiv, većina Trumpovih tarifa ostala je na snazi tijekom Bidenovog mandata. Bidenova administracija razmatrala je ukidanje nekih carina kako bi obuzdala inflaciju u SAD-u, ali do opsežnijeg ukidanja nije došlo. Štoviše, uvedena su nova ograničenja vezana uz izvoz visoke tehnologije u Kinu. Američko-kineski trgovinski odnosi tako su ostali napeti, carine na stotine milijardi dolara robe nastavile su opterećivati bilateralnu trgovinu, a Peking i Washington nisu postigli trajniji sporazum osim takozvane Faze 1 s početka 2020., koja je imala ograničen efekt. Kao rezultat toga, američki trgovinski deficit s Kinom ostaje među najvećim komponentama američkog vanjskog deficita. Tijekom 2024. godine američki trgovinski deficit s Kinom iznosio je gotovo 300 milijardi dolara, što je oko 6 % više nego prethodne godine. To potvrđuje kako carine nisu uklonile strukturnu neravnotežu: Amerika još uvijek uvozi daleko više kineske robe nego što uspijeva izvesti na kinesko tržište. Kineski izvoz u SAD donekle je opao u odnosu na vrhunac prije trgovinskog rata, ali je pronašao alternativna tržišta, dok su američke tvrtke često pribjegle uvozu iz drugih azijskih zemalja umjesto iz Kine, što je samo preusmjerilo, a ne eliminiralo trgovinski deficit. Početkom 2025., nakon američkih izbora, Donald Trump se vratio u Bijelu kuću i odmah zaoštrio trgovinsku konfrontaciju. Najavio je novi paket »recipročnih carina« usmjerenih na većinu američkih trgovinskih partnera, posebno Kinu. U prvim tjednima 2025. godine Trumpova administracija uvela je dodatne carine različitih stopa za preko 180 zemalja svijeta, opravdavajući to potrebom stvaranja »pravednijih« trgovinskih uvjeta za SAD. Većina zemalja, uključujući saveznike poput EU, Japana i Indije, dobila je carine od 10 % do 25 % na izvoz u Ameriku. Međutim, Kina je bila daleko najviše pogođena – početkom travnja 2025. Washington je podigao ukupne carine na kinesku robu na 104 %, a nakon novih eskalacija carina povećane su na 125 %. Ova neviđena carina zapravo znači da su kineski proizvodi praktički isključeni s američkog tržišta, jer bi s takvom carinom postali nekonkurentni. Trump je tvrdio da je to odgovor na kineske barijere i subvencije te da će to prisiliti tvrtke da vrate proizvodnju u SAD. Dužnosnici Bijele kuće opisali su carine kao sredstvo pritiska za postizanje »poštenih dogovora«, ali su priznali kako su to najveće trgovinske barijere u 100 godina. Doista, prosječna američka carinska stopa na uvoz skočila je na razine kakve nisu viđene od 1930-ih. Kineska vlada oštro je reagirala, nazivajući američke poteze ucjenom i uzvratila povećanjem carina na američku robu na oko 84 %. Tako je trgovinski rat ušao u novu, još težu fazu, s nastavkom politike »carina na carinu« i bez jasnog izlaza na vidiku. Negativan utjecaj ovih mjera na trgovinsku bilancu i globalno gospodarstvo je značajan. Globalni lanci opskrbe su poremećeni, što je pridonijelo višim cijenama. Međunarodni monetarni fond upozorio je da nove carine predstavljaju »značajan rizik za globalne izglede u vrijeme usporavanja rasta«. Kristalina Georgieva, direktorica MMF-a, apelirala je na suradnju Washingtona s partnerima kako bi se smirile napetosti, jer eskalacija trgovinskog rata prijeti usporavanjem svjetskog gospodarstva. Slična upozorenja stigla su i od saveznika – čelnici Kanade, EU-a i drugih zemalja upozorili su na razoran udarac globalnoj trgovini kao rezultat američkih poteza. Investicijska banka JP Morgan procijenila je u travnju 2025. kako postoji čak 60 % šanse da će globalno gospodarstvo ući u recesiju do kraja godine ako se nastavi eskalacija carina (prije su šanse bile 40 %). Drugim riječima, trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva negativno utječe na cijeli svijet. Povećava se neizvjesnost, obeshrabruju ulaganja i može se povećati inflacija. Američka administracija priznala je kako su njezine tarife izazvale »najintenzivniju epizodu financijske volatilnosti od početka pandemije« na tržištima. Unatoč tome, predsjednik Trump nastavio je s tvrdokornom strategijom, vjerujući da će to dugoročno koristiti SAD-u.
Potresi na burzama: pad indeksa i privremeni oporavak tržišta
Financijska tržišta burno su reagirala na novi val carina i neizvjesnost trgovinskog rata. Objava Trumpovih sveobuhvatnih tarifa početkom travnja 2025. izazvala je rasprodaju dionica i globalni potres burze. Investitori su se uplašili da će oštre tarife udariti na profite tvrtki, poremetiti lance opskrbe i pogurati inflaciju naviše. Rezultat je bio nagli pad indeksa: Dow Jones Industrial Average potonuo je gotovo 4 %, zabilježivši najveći dnevni pad od lipnja 2020., S&P 500 pao je za gotovo 5 %, a tehnološki Nasdaq za čak 6 % – što je najgori dnevni pad od pandemije u ožujku 2020. U tri do četiri uzastopna dana Wall Street je ušao u korekciju pa i na teritorij »bear« marketa – vrijednost dionica indeksa S&P 500 kumulativno je pala za oko 12 % u tom kratkom razdoblju. To je izbrisalo tisuće milijardi dolara tržišne kapitalizacije, što je rekordni četverodnevni gubitak još od 1950-ih. Takav brzi pad indeksa bio je šok za investitore i podsjetnik na ranjivost tržišta na geopolitičke rizike. Indeksi u Tokiju i Europi također su pretrpjeli oštre padove – japanski Nikkei završio je tjedan s najvećim tjednim gubitkom u pet godina, a europske burze suočile su se s padom bankarskih dionica i prijetnjom recesije. Strah od trgovinskog rata uzrokovao je i rast cijena zlata i pad vrijednosti američkog dolara, ulagači su panično tražili sigurnija utočišta za svoj kapital.
Ubrzo se dogodio dramatičan obrt koji je doveo do preokreta burze. Suočen s paničnim padom dionica i signalima da bi tržišni kaos mogao ugroziti i financijsku stabilnost, Trump je odlučio djelomično popustiti. Samo dan nakon što su nove carine stupile na snagu Washington je iznenada najavio 90-dnevnu odgodu provedbe tarifa za većinu zemalja, s izuzetkom Kine, kojoj je carina dodatno povećana na 125 %. Ovaj zaokret od 180 stupnjeva – koji su mediji opisali kao »zapanjujući zaokret« Trumpove administracije – umirio je investitore koji su ga shvatili kao znak moguće deeskalacije. Uslijedio je jedan od najvećih jednodnevnih skokova burzovnih indeksa u povijesti: S&P 500 skočio je 9,5 % u jednom danu, Dow Jones porastao je za oko 7,9 %, dok je Nasdaq skočio preko 12 %. Bio je to najbolji trgovački dan za S&P 500 od listopada 2008., na vrhuncu globalne financijske krize, a za Nasdaq od 2001. Ovaj nagli oporavak praktički je neutralizirao većinu gubitaka prethodnih nekoliko dana – tržište je privremeno odahnulo. Indeksi u Aziji i Europi pratili su ovaj oporavak: japanski Nikkei, na primjer, skočio je gotovo 9 % nakon vijesti o odgodi carina. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ovaj oporavak bio kratkotrajan i nestabilan. Tržišta su »nagradila« pauzu u carinama jer su je protumačila kao potencijalni korak prema pregovorima, ali analitičari su ubrzo shvatili da se bit politike nije promijenila.
Ivan Ušumović
Izvori: Svjetska banka, MMF, USTR,
Bloomberg, Reuters, Yahoo Finance.
