Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Guly Gulyás csárda – restoran, farma nojeva i mini Zoo

Zahvaljujući privatnoj inicijativi gospodina Gulyás Oldal Petera, velikog ljubitelja životinja i pasioniranog lovca, 1992. godine nastala je prva farma nojeva na našim prostorima, koju je podigao na obiteljskom imanju, odlučivši se za, u to vrijeme, potpuno avangardni poduzetnički angažman. Ali kako to često puta biva, ideja za pokretanje nesvakidašnjeg biznisa rodila se posve slučajno, nakon što je od prijatelja dobio dva noja na dar.
    Zainteresiravši se za ove velike simpatične ptice trkačice, ubrzo je preko Slovenije uvezao iz Italije prvi veći kontigent nojeva i započeo s izgradnjom svoje farme. Danas, nešto više od desetak godina od tih prvih, pionirskih koraka, na obiteljskom posjedu Gulyásevih nalazi se impozantno zdanje nekoliko združenih ugostiteljsko-gospodarsko-turističkih jedinica koje objedinjene čine reprezentativni kompleks atraktivnog mjesta za odmor i gastronomski užitak.
FARMA NOJEVA: Centralno mjesto i glavnu atrakciju cijelog kompleksa čini, danas diljem države opće poznata, velika farma tzv. plavovratih nojeva koji vode podrijetlo iz Zimbabwea, a prednjače po svojim gabaritima, te su najbolji za industrijski uzgoj. Većina ovih ptica se izlegla u specijaliziranom inkubatoru uz pomoć usvajanja napredne tehnologije uzgoja nojeva, zahvaljujući svesrdnoj pomoći jedne gospođe rodom iz Šapca, a koja je kao stručnjak uposlena na velikoj farmi u Južnoafričkoj Republici. Osvajanjem svih potrebnih segmenata za kvalitetan uzgoj, danas se postižu izvanredni rezultati u izlijeganju »pilića« koji pod stručnim nadzorom postaju velike ptice. Ilustracije radi jedno nojevo jaje teško je oko 1600 grama, a u usporedbi s običnim kokošjim u njega bi stalo čak 26 klasičnih kokinih »proizvoda«. Interesantno je zamijetiti sposobnost ovih trkača iz tropskih predjela niskih trava i pustinjskih predjela, da se posve uspješno adaptiraju na hladno meteo okruženje kontinentalne klime ravničarskih krajeva. Lutalice u stalnoj potrazi za hranom, živeći na farmama nisu primorane brinuti se za preživljavanje, ali im je i životni vijek, koji je u prosjeku 60-70 godina, posve razumljivo kraći. Iako su iznimno prilagodljivi i posve se normalno ponašaju na snijegu, kao i ljudima nikako im ne odgovaraju nagle promjene mikro klime u obliku toplo-hladnih temperaturnih razlika. Istina zbog svojih krakatih i masivnih ekstremiteta moraju paziti da se ne poskliznu, jer im je u slučaju lomova sudbina, nažalost, zapečaćena. Nojice su sposobne za reprodukciju do svoje 40 godine, svoja jaja nose isključivo u periodu od ožujka do rujna, u dvotjednim ciklusima svaki drugi dan, pa nekoliko dana »odmora«, pa ponovno »nose«, pa odmor i tako sve do rujna mjeseca, što iznosi između 40 i 90 jaja na godinu. U prirodnim uvjetima nojice leže na svojim jajima između 38-42 dana, na farmi taj »materinski« posao obavlja spomenuti specijalni inkubator. Industrijska eksploatacija nojeva vrši se u dobi između 10-14 mjeseci starosti, dok spolnu sposobnost dostižu oko treće godine života.
MINI ZOO: Jamačno najveću atrakciju za sve posjetitelje »Gulyás csárde«, uz spomenutu farmu nojeva, koja zauzima centralni dio cijelog kompleksa, predstavlja mini Zoo vrt s atraktivnom postavkom nekoliko životinjskih vrsta karakterističnih za ravničarsko podneblje naših krajeva, uz atraktivne izuzetke u obliku emua, također velikih ptica sličnih nojevima, te ljubimca svih uposlenih, simpatičnog rakuna. Dojmljiva je homogenost svih životinja koje žive u zajedničkom okruženju čineći zanimljivu cjelinu u neformalnom prostoru koji odudara od klasične postavke držanja divljih i domaćih životinja. Sve one su pod svakodnevnom i konstantnom paskom veterinara i stručnog osoblja koje ih nadzire s puno ljubavi i pažnje. S toga ne čudi nesvakidašnji primjer jedne divlje ptice s obližnjeg Ludoškog jezera, koju su poput mnogih drugih zanemoćalih životinja koje lovci često nađu u svojim pohodima, donijeli na skrb u mini Zoo, a koja je nakon što je prizdravila i dalje »željela« ostati u domaćem okruženju pataka, morki, ćurki i ostale obične peradi. S druge strane ilustrativan je primjer jednog labuda koji se toliko »odomaćio« da se čak na neki specifičan način »zaljubio« u jednu tehničarku, prateći je posvuda po vrtu. Obzirom kako je imao i svoju prirodnu »pratilju« u obliku labudice, jednom je u nastupu ljubomore kljunom »izudarao« sirotu tehničarku, ne mogavši se suzdržati u nastupu »emotivnog pražnjenja«. U mini Zoo-u svoj »farmerski život« žive i egzotične vijetnamske šarene svinje, minijaturne koze, srne, magarci, uz cjelodnevni nadzor četvoro pulina (ovčarski psi) koji se slobodno šeću kroz apsolutno svaki ograđeni prostor, prijateljujući sa svim raznovrsnim »susjedima«. Dječji žamor i ushićenost prilikom svakog posjeta najbolji su dokaz genijalnosti ideje o obiteljskoj menažeriji u sklopu ugostiteljsko-turističkog kompleksa.
GULYáS CSáRDA – RESTORAN: Konac djelo krasi. Gastronomski užitak u ozračju obiteljskog imanja na kojemu je smješten cijeli kompleks, mogućnost konzumiranja domaće kuhinje uz atraktivne specijalitete od nojevog mesa, tjeraju svakog posjetitelja da se obvezatno vrati za stol »Gulyás csárde«. Uz restoransku postavku ugodne lovačke atmosfere brojnih prepariranih eksponata, tijekom ljetnje sezone u funkciji je i velika terasa koja je u mogućnosti ugostiti nekoliko stotina uzvanika prigodom većih skupova. Za goste koji nisu iz okolice u ponudi su i visoko kategorizirane sobe, pa postoji mogućnost planiranja ugodnog odmora u tišini sve atraktivnije eko turističke ponude, uz farmerski osjećaj blizine raznovrsnih životinja. Stoga, ukoliko poželite uživati u nesvakidašnjem ozračju daleko od gradske vreve, družiti se s životinjama i pritom isprobati ukusne delicije domaće kuhinje potrebno je samo uputiti se u Ludoški šor između Palića i Hajdukova.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika