Arhiv tekstova
Jedan čaj, molim
U naslovu ovog teksta parafrazirana je jedna od najčešćih zimskih narudžbi (izuzmemo li, naravno, nezaobilaznu »žestinu«) u gotovo svakom pristojnijem lokalu koji drži do raznovrsnije ponude. Široka paleta egzotičnih okusa različitih vrsta čajeva, namjesto neuglednih »klasika« poput šipurka ili kamilice, donosi kafiću u kojemu ga naručujete status visoke kategorije koja drži do svojih konzumenata. Iako ne živimo u Britaniji ili Rusiji, Japanu ili Kini, zemljama u kojima ovaj napitak ima brand nacionalnog pića, čaj ima solidnu reputaciju i prođu i na našim prostorima. Istina ne pijemo ga obvezno u pet popodne, niti svaka kuća ima obiteljski samovar, a ni azijatski rituali tradicionalnog ispijanja prema hiljadama godina starim pravilima nisu nam poznati, ali kada vani ozbiljno zahladi ili nas napadnu viroze, grip i grlobolje najradije popijemo jedan vreli čaj.
ČAJ (familija Theacea iz reda theales), Camellia sinensis
Čaj je uobičajeni naziv za poglavito drvenaste cvjetajuće biljke iz osebujne familije koja ima oko 600 vrsta raspoređenih u 28 redova poznatih botanici. Najrasprostranjenija podneblja u kojima se uzgajaju ove plemenite biljne kulture nalaze se u Istočnoj Aziji i Južnoj Americi. Prvi utemeljeni zapisi o opće prihvaćenom konzumiranju toplog napitka koji se dobiva stav-ljanjem usitnjenih dijelova ove drvenaste biljke u uzavrelu vodu potječu iz Jugoistočne Azije. Vjeruje se da su stari Kinezi pili čaj još 28 stoljeća prije Krista, a pouzdano se zna, o čemu svjedoče sačuvani pisani zapisi, da se ovaj zdravi napitak odomaćio 10 stoljeća prije Krista. Na Europski kontinent čaj je stigao početkom 17. stoljeća nove ere, zahvaljujući nizozemskim moreplovcima koji su ga donijeli sa svojih prekooceanskih putovanja. Stigavši u Englesku tek 1657. godine, što su pedantni britanski tradicionalisti uredno zabilježili u svojoj povijesti, svrstao je ovu otočku državu u jedinu u kojoj je ispijanje čaja popularnije od kultne kave. Kolonizirajući novi kontinent Englezi su donijeli svoj omiljeni napitak na američki kontinent, ali su Amerikanci ostali upamćeni više po povijesnoj »Bostonskoj čajanki« 1773. godine (kada su kontigenti čaja bacani u more u znak protesta) nego po nekoj osebujnijoj konzumaciji čaja. Danas, ovaj topli napitak konzumira više od polovice svjetske populacije zahvaljujući najvećim planetarnim izvoznicama poput Kine, Indije, Indonesije, Japana ili Sri Lanke.
FENOMEN ČAJA: Opće su poznata aromatično stimulativna svojstva čaja koji u sebi sadrži još i različite polifenole, aromatična ulja kao i kofein. Za one koji to još ne znaju, u čaju se nalazi od 2,5 – 4,5 posto kofeina u odnosu na »samo« 1,5 posto u najpoznatijem kofeinskom napitku, kavi. Ali vjernim poklonicima toplog čaja to uopće nije važno, važno je samo da zamiriše omiljena aroma u mirišljavim isparenjima uzavrele vode u kojoj plivaju filtarske vrećice ili sasušeni listići ove drvenaste biljke. U nas je ovaj napitak usko vezan uz tzv. kontinentalni doručak, kada se konzumira zaslađen medom ili šećerom. Tijekom zimske sezone rado se ispija tijekom cijelog dana, da li preventivno ili terapijski po nalogu liječnika. Oni kojima nije dovoljan užitak u čistoj blagodati egzotičnog okusa, čaj kombiniraju sa »jačim« dodatkom popularnog piratskog napitka, ruma, čisto da »malo« pojačaju užitak. Inače, »čajostručnjaci« preporučuju konzumiranje svog omiljenog pića sa što manje sekundarnih primjesa i zaslađivača, jer oni poglavito umanjuju njegovo najveće bogatstvo. Egzotičnu aromu.
BOGAT IZBOR: Ukoliko ste, možda, poželjeli poslije ovih redaka popiti čaj, na policama bolje snabdjevenih trgovina možete naći raznovrsnu, bogatu ponudu domaćih i inozemnih čajeva. Ovisno o afinitetu, ali i zdravstvenom stanju, stotine vrsta pružaju mogućnost i najizbirljivijima da pronađu svoj omiljeni okus. Ali pazite, da ne ispečete jezik!
