Arhiv tekstova Arhiv tekstova

SSeljački kralj, europska mrkva i antisrpska koalicija

Nekako se namjestilo, kako sam gospodin slučaj umije izrežirati, da se između Božića i Božića, u ovisnosti od toga je li vrijeme praznika računato po gregorijanskom ili julijanskom kalendaru, u Srbiji održe izvanredni parlamentarni izbori. Praznik Kristovog rođenja koji simbolizira vjeru u mir, ljubav, praštanje, novi početak, i zašto ne dodati – toleranciju – bio je tek okvir koji je potvrdio kako je tolerancija nešto što će sačekati neka bolja vremena.
    I dok su rezultati netom završenih parlamentarnih izbora bili vrući, kao kolateralna šteta stradao je Matija Gubec po drugi put. Prvi put za života kada je podigao hrvatsku seljačku bunu. Digao sirotinju raju protiv nameta velmoža i na prijevaru bio uhićen i pogubljen. Za primjer puku na glavu mu je stavljena užarena kruna, tek toliko da se zna da sila Boga ne moli. Drugi put je Matija stradao tako što je bistu s njegovim likom, koja je stajala u Tavankutu, selu pokraj Subotice, netko srušio u blato. Slutim kako je Matija po drugi put stradao tek stoga što se njegov spomenik nalazi u mjestu pretežno naseljeno žiteljima hrvatske nacionalnosti, a on je sam figura iz hrvatske povijesti, što je nekome bolo oči, smetalo. Što je Matija ličnost iz povijesti one druge nacije i drugačije vjere s kojom dotični vandal ne želi ništa. Priznat ćete kako je manje vjerojatno da je Matija pljusnuo u zemlju, jer se našao netko tko je pregledajući svoj rodoslov ustanovio kako mu je dotična osoba sa svojim seljacima dana tog i tog ljeta Gospodnjeg poharao zamak ili odbio dati danak.
U IŠČEKIVANJU NOVE VLADE: U svakom slučaju, Matija se našao na zemlji, a to ipak nije poruka tolerancije, niti je on ličnost koja je kriva za išta pod kapom nebeskom što je zadesilo ove prostore, premda postoji još nevjerojatnija teorija po kojoj je spomenik Caru Jovanu Nenadu Crnom iz centra Subotice, sa sve Fabijanom literatom, skoknuo do Tavankuta, pa se malo zapio s Matijom.
    No, šalu na stranu, stvari su ipak ozbiljne. U međuvremenu vode se pregovori između stranaka – DSS, DS, G17 Plus i SPO-NS o modelu nove vlade i minimumu zajedničkih interesa, a sve s ciljem nastavka reformi i približavanja Europskoj uniji. Dotle radikali likuju. Oni ionako ne namjeravaju pregovarati, već cupkaju i čekaju. Nekako u isto vrijeme predsjednik zajednice SCG Svetozar Marović pred predstavnicima Europskog parlamenta traži razumijevanje i podršku za nastavak reformi, bezmalo moleći za mrkvu. Radikali su svoju mrkvu istakli u vidu kruha za tri dinara. Figa Carli i figa Europi.
MANJINSKI NEPRIJATELJI: Upravo sam pomislio da izlazim iz post-novogodišnjeg mamurluka, kada u emisiji »Utisak nedelje« Olje Bećković njen gost i sveučilišni profesor mrtav-hladan izjavljuje kako je Koalicija za toleranciju antisrpska. Da to izjavi Šešelj, pa da razumijem; ali da to izjavi član DSS-a, stranke koja sebe smatra strankom umjerene desnice?… Ako je to umjereno, što je neumjereno? A baš me zanima na temelju kojih premisa profesor izvlači zaključak: je li možda zato što su za tu stranku glasovali građani pretežno manjinskih naroda? Je li pripadnost manjinskom narodu zločin protiv srpstva? Mada mi nije jasno niti što je etalon srpstva i tko ima prava na isti.
    Profesor zaboravlja kako su građani koji su glasovali za dotičnu listu svojedobno i te kako podržali gospodina Koštunicu i omogućili da on shodno svom skromnom članstvu i utjecaju stranke pobijedi. U tadašnjem DOS-u u kojemu je figurirala i DSS nitko nije izjavio da su to bili »glasovi antisrba«. Na koncu, to su građani ove zemlje i oni je smatraju svojom: tu rade, plaćaju porez. Ili ovo nije građanska država? Takve neodmjerene izjave su, nadam se, posljedica sujete dotičnog profesora, ali to ga ne opravdava. Posljedice tako olako izrečenih sudova mogu biti vrlo opasne.
ODAPETA STRIJELA: Na koncu, mada smo mogli početi s »pobjednicima izbora« SRS-om, dostatno je ponoviti jednu izjavu koju je gospodin Tomislav Nikolić dva puta prilično arogantno izgovorio, a to je kako mu nije žao što je gospodin Ćuruvija ubijen. Vrlo kršćanski, nema što. Kasnije Nikolić korigira izjavu, ali strijela je već odapeta. Vi se možete slagati ili ne s nekim, ali trebate štovati kada netko strada samo zato što je javno upozoravao što može i što je kasnije zadesilo zemlju.
    Nije ni čudo što ponovno dolazi do toga da se prijeti novinarima. I to novinarima »Hrvatske riječi« samo zato što objavljuju i uređuju novine na materinskom jeziku u sredini koja je mješovita, točnije bogata u svojim različitostima. U kojoj je Koalicija za toleranciju dobila najviše glasova. I zato na kraju želim vjerovati da je SCG s njenim građanima ušla u 2004. godinu i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru, a ne da se vraća u devedesete.
Autor je kazališni redatelj
iz Subotice

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika