Arhiv tekstova
Mandatar pred teškom dilemom
U proteklih tjedan dana došlo je do izvjesnih pomaka u pregovorima između lidera stranaka demokratskog bloka. Štoviše, sredstva javnog informiranja u više navrata objavila su neslužbeni sastav buduće srbijanske vlade. Za Vojislava Koštunicu »riječ je riječ«, pa se zbog svojih predizbornih obećanja morao odlučiti za manjinsku vladu. U popularnoj emisiji »Licem u lice« na RTS1, Koštunica je obrazložio svoj stav željom da se građanima ponudi nešto posve novo u odnosu na Miloševićevu i DOS-ovu vlast.
Premda DS vjerojatno neće sudjelovati u vlasti, Koštunica bi trebao biti vrlo dobro svjestan neophodnosti suradnje s tom strankom, jer će stabilnost njegove manjinske vlade među ostalim ovisiti i o 37 zastupnika iz redova DS-a. Ništa od Koštuničinih pravnih zamisli – o kojima sve ostalo u njegovu programu ovisi – neće biti ostvarivo bez izravne potpore DS-a u parlamentu.
NASTAVAK PREGOVORA: U petak 16. siječnja nastavljeni su pregovori između čelnika sve četiri stranke demokratskog bloka. Domaćin trosatnog susreta Vojislav Koštunica rekao je da će narednih dana razgovori oko modaliteta suradnje biti nastavljeni »i na političkoj i na tehničkoj razini«, no da bi se do konkretnog dogovora trebalo doći do konstitutivne sjednice parlamenta 27. siječnja. Na istom sastanku postignut je dogovor oko formiranja jedne radne skupine, koja bi imala izraditi precizan koalicijski sporazum, kao i program nove vlade.
Upitan u vezi kontroverzne izjave dopredsjednika DSS-a Dragana Jočića i zahtjeva Zorana Živkovića za isprikom, Koštunica je rekao kako takve izjave samo opterećuju pregovore, te da je cijelo to pitanje »vrlo dobro riješeno« na samom početku sastanka. Jedini raspoložen da komentira tijek samih pregovora bio je predstavnik G17 Plus Miroljub Labus, koji nije skrivao svoje zadovoljstvo »konstruktivnim dijelom tog sastanka«. Labus je također istaknuo svoje mišljenje kako ovi pregovori predstavljaju definitivan korak naprijed u postizanju konkretnog dogovora.
Narednog dana, u subotu 17. siječnja, Predsjedništvo G17 Plus i Glavni odbor Nove Srbije prihvatili su DSS-ov prijedlog za formiranje manjinske vlade. Glasnogovornica G17 Plus Ksenija Milivojević naznačila je kako se ta stranka i dalje zalaže za većinsku vladu kao najstabilnije rješe-nje. Međutim, ukoliko većinska vlada nije moguća, drugo najbolje rješenje jest »manjinska vlada Demokratske stranke Srbije, G17 Plus i koalicije SPO-NS, uz obvezatnu podršku Demokratske stranke«.
POLITIČKE ČARKE: Budući da oštro sukobljavanje predstavlja čest oblik političkog diskursa na srbijanskoj političkoj sceni, ne iznenađuje činjenica da je »vlada u začetku« već naišla na svoju prvu krizu. Naime, Dragoljub Mićunović je u ponedjeljak 19. siječnja najavio mogućnost izglasavanja nepovjerenja novoj vladi i prije nego što bude formirana. Mićunović, koji je trebao sudjelovati kao predstavnik DS-a na zasjedanju radne grupe za izradu koalicijskog sporazuma, rekao je kako mu je predstavnik DSS-a Dragan Maršićanin priopćio da ne bi trebao prisustvovati tom sastanku, što je Mićunović ocijenio kao »krajnje ponižavajuće«. Nakon ovog incidenta Boris Tadić je izjavio kako je DS »najbliža stavu da se formira većinska vlada«, što predstavlja taktički preokret u politici ove stranke. Potaknuti govorom Čedomira Jovanovića na Glavnom odboru stranke, čelnici DS-a uvidjeli su da bez njihove potpore Koštuničina »riječ« ne vrijedi ništa.
U ovom trenutku, zbog ozračja koje vlada unutar njegove stranke, Koštunica ne može prihvatiti ulazak DS-a u novu vladu. Demokrate će teško kapitalizirati na takvoj jednoj situaciji pošto ni jednima ni drugima ne odgovaraju novi izbori, a ponajmanje koalicija s radikalima. Ako je suditi po izjavama Koštunice, radna skupina treba u najskorije vrijeme predočiti koalicijski sporazum DS-u, koji bi napose trebao biti usaglašen i usvojen i od strane demokrata. Ako čelnici DSS-a i DS-a posjeduju makar i modicum zdravog razuma, koalicijski sporazum biti će postignut, a Srbija će naposlijetku dobiti novu vladu.
