Arhiv tekstova
Vijesti
Promatračka misija EU u »Hrvatskoj riječi«
Zainteresiranost za incidenteŠef Promatračke misije EU sa sjedištem u Vukovaru, Hermann Olscha, i Lubomir Batary, član toga tima, posjetili su redakciju »Hrvatske riječi« kako bi se informirali o incidentima koji su se proteklih dana događali u Subotici, i posebno o prijetnjama upućenim uredništvu ovoga tjednika. Oni su tijekom jednosatnog boravka u redakciji HR razgovarali s direktorom Zvonimirom Perušićem, koji ih je upoznao s kronologijom spomenutih događanja.
Predstavnike Promatračke misije EU je u svezi s tim interesiralo što su vlasti poduzele nakon prijetnji upućenih uposlenicima u »Hrvatskoj riječi«, kakva je atmosfera u gradu i državi uopće, kao i činjenice o položaju hrvatske zajednice Srbiji i Crnoj Gori.
Hermann Olscha i Lubomir Batary su također posjetili i osnovnu školu u Tavankutu, gdje su se informirali o incidentu u svezi s rušenjem spomenika Matiji Gupcu.
Nakon ovih posjeta oni će napisati izvješće o svim događanjima tijekom posljednjih tjedana, i uputiti ga u centar Promatračke misije u Sarajevo. Odatle će ono biti proslijeđeno u Ured visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Xaviaru SolaniMikloš Biro, profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu
Rješenje je u pravnoj državi
Mislim da ovo nije ništa novo. Ti nacionalistički ispadi se nažalost ponavljaju – oni se pojavljuju uvijek kada naiđe kriza. Krizom ugroženi i frustrirani pojedinci tada traže način da prazne svoju agresiju, i to rade tamo gdje im je najlakše, i gdje očekuju najmanje reakcije. To je jedna strana priče. Ali ta kriza traje, ti ispadi traju, a po mom sudu najvažnije je što nitko nikada nije uhvaćen niti kažnjen za to. Jer, to je glavni motor i motiv tih ponavljanja.
Na sve to utječu rezultati izbora utoliko što pokazuju da jedan oblik besramnog izražavanja nacionalističkih strasti dobiva legitimitet, i kroz izborne parole i izborna ponašanja pojedinih stranaka. I kad te stranke postanu još i pobjednici, onda najednom oni dobiju krila: To je znači većinsko mišljenje, i u redu je da i ja pokažem što mislim.
A kako to riješiti? Ima nade da se iz toga iščupamo onda kada proradi pravna država, i kada se sankcionira ono što je zakonom inače sankcionirano.
Redakcijski komentar u listu »Danas«, 16. siječnja 2004.
Postizborni šovinizam
Loše vijesti iz višenacionalnih sredina, ništa novo i možda nema veze s izbornim trijumfom Srpske radikalne stranke čiji predsjednik Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu odgovara za ratne zločine učinjene pripadnicima nesrpskih nacionalnosti. Pod okriljem mraka, kako se to obično čini (zašto baš na pravoslavni Božić?) netko je u centru Sjenice izlijepio plakate s jasnim, prijetećim šovinističkim porukama: »Oj, Sjenice, druga Srebrenice« i »Oj, Pazaru, drugi Vukovaru«.
U Vojvodini je prije i poslije izbora bilo slično: dva puta je srušen spomenik Matiji Gupcu u Tavankutu, u Maloj Bosni srušeno je katoličko znamenje – križ s kipom Isusa Krista, razbijena su dva prozora na Hrvatskom domu u Somboru. Znakovito (poznata četiri ćirilična »S«) su oštećena vozila posjetitelja proslave katoličkog Božića u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo« u Subotici, kao i automobil ekipe zagrebačkog »Jutarnjeg lista«.
Prije ili kasnije sve dođe do dežurnih krivaca koji ovakve incidente uredno bilježe: »Ustaše, ako još jednom izađe vaš list, sve ću vas pobiti, jer ste vi ubili moje dijete!«, kategoričan je bio anonimni čitatelj »Hrvatske riječi«, koji je u tri navrata prijetio novinarima ovog lista.
Možda, dakle, ovi incidenti uistinu nemaju veze s pobjedom radikala, ali zloslutno podsjećaju na hiperprodukciju javno objavljivanih spiskova nepodobnih koji se ne prezivaju na »ić«, na selo Hrtkovci prekršteno u »Srbislavci« i progon Hrvata iz njega, na sumanuti, anticivilizacijski progon porodice Barbalić iz radikalskog Zemuna, bombu bačenu u fotokopirnicu koju je, eto, držao Hrvat preko puta zemunske općine.
Sve se to, ne bi trebalo zaboraviti, dešavalo u vrijeme ekspanzije i svemoći radikala, a njihova izborna pobjeda sada, s razlogom, izaziva strepnju manjinskih zajednica. Usprkos umivenom govoru čelnika SRS-a koji, tek na novinarsku drskost, postane ono što suštinski jest – govor mržnje.
Nije manjkalo ksenofobije, vandalizma i šovinizma ni prije posljednjih parlamentarnih izbora, tučeni su Romi, pisani antisemitski grafiti, devastirana groblja onih koji nisu Srbi, oštećivane nepravoslavne bogomolje. Sve to činjeno je dok su najglasniji bili zastupnici suludog stereotipa da Srbi, samim tim što su Srbi, ne mogu biti nacionalisti i antisemiti.
Evo nam novih nepotrebnih incidenata. Baš kada u Beograd dolaze mladi koji su diljem bivše Jugoslavije, koju ne pamte, slušali od roditelja i prijatelja o Srbiji kao carstvu gostoljubivosti i tolerancije. Nova manifestacija mržnje koju treba dugo i uporno liječiti.
Petar Teofilović, pokrajinski ombudsman
Potrebna energična akcija nadležnih organa
Zaprepašćujuće je i zastrašujuće da se takve stvari dešavaju u multinacionalnoj sredini kakva je Vojvodina. Jer, ako bi to preraslo u šire razmjere. Izazvalo bi zaista pravi kaos u sredini u kojoj svatko ima nekog susjeda druge nacionalnosti. Tu je po meni zaista potrebna energična akcija nadležnih organa da se što je moguće više počinilaca takvih djela otkrije i tome nekako stane na kraj.
Želim također da i »Hrvatskoj riječi«, koja je i sama bila objekt takvih prijetnji pružim svoju potpunu podršku i poželim daljnji uspješan rad. Tek u konturama
Nakon tri tjedna pregovora oko nove vlade Srbije, u javnost su dospjele informacije vezane za sastav buduće vlade. Mandatar nove vlade bi svakako bio Vojislav Koštunica, a potpredsjednik bi bio Miroljub Labus, koji bi pored toga obnašao i funkciju ministra za ekonomske odnose s inozemstvom. Potpredsjednik G17 Plus Mlađan Dinkić bio bi ministar za financije, a Velimir Ilić potpredsjednik vlade zadužen za kapitalne investicije. Uloga Vuka Draškovića za sada je neizvjesna, budući da se on zanima za diplomaciju, koja je u nadležnosti parlamenta državne zajednice Srbije i Crne Gore. Pored premijerskog mjesta, DSS traži i resore pravde i policije, dok se DS odnedavno interesira za mjesto predsjednika parlamenta.
Žene u crnom
Ponovno mržnja
Nakon što je na proteklim prosinačkim izborima zabilježen rast biračke podrške strankama bivšeg režima, u prvom redu Srpskoj radikalnoj stranci, u Srbiji se suočavamo s nizom zabrinjavajućih manifestacija netolerancije i mržnje. Učestale prijetnje novinarima, u najnovije vrijeme posebno novosadskoj novinarki Marini Fratucan i manjinskim medijima, na primjer subotičkom listu »Hrvatska riječ«, rušenje nadgrobnih spomenika i drugih obilježja prisustva manjinskih etničkih zajednica (naročito u Vojvodini), pokazuju kako se ekstremističke snage, ohrabrene izbornim uspjehom i pasivnošću institucija pravne države, nalaze u ofenzivi. Njihovi snovi o uspostavljanju etnički čiste, idejno homogenizirane i međunarodno izolirane Srbije moraju zabrinuti svakoga kome je stalo do normalnog života.
