Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hr­vat­ski pri­o­ri­tet nad pri­o­ri­te­ti­ma

Svi narodi razmišljaju o svojoj sudbini, a ona je ovisna o potomstvu. Tako moraju postupati i Hrvati. Tko ima dobro potomstvo, ima najveće bogatstvo, najmoćniju snagu i osigurao je budućnost.
    A, demografska slika Hrvatske je tamna. U posljednjem desetljeću pučanstvo se stalno smanjuje. Hrvati su među posljednjim narodima u svijetu po rađanju, a među prvima su po umiranju i iseljavanju. Hrvatski narod stari, izumire i nestaje. Kao da je zavladala potpuna nebriga za potomstvo i opstanak. Stanje je krajnje zabrinjavajuće, a izlaz? – Revitalizacija obitelji.
OBITELJ – IZVOR I NJEGOVATELJICA ŽIVOTA: Obitelj je temeljna društvena jedinica, prva i osnovna životna zajednica. Obilježava je intimna atmosfera i emocionalna vezanost – roditeljska, bratska, rodbinska. U njoj se objedinjuju funkcije bitne za svakog čovjeka, obiteljsku i narodnu zajednicu, a to su: stvaranje i održanje života, odgoj djece, unapređivanje društvenog i kulturnog života, proizvodnja i gospodarenje sredstvima za život, očuvanje moralnog poretka, njegovanje vjerskih shvaćanja i uvjerenja, domoljubnih osjećaja i postupaka. U obitelji nastaje i razvija se novi život, u njoj se izgrađuju ljudske osobnosti.
    Četiri ugaona kamena obiteljskog života su: ljubav, brak, potomstvo i odgovorno roditeljstvo. Ljubav je temelj zajedničkog života u braku, a trajna bračna povezanost – uvjet obiteljske sreće i oživotvorenje odgovornoga roditeljstva. U Svetom pismu piše: »Stoga će čovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju ženu i bit će njih dvoje jedno tijelo«. U ljubavlju prožetom braku i obitelji ljudi zadovoljavaju svoje osnovne potrebe: intimne spolne i osjećajne, materijalne i duhovne, psihosocijalne i kulturne, potrebu za ljubavi i potomstvom. Toplinu obiteljskog doma ne mogu pružiti ni nadomjestiti neke druge ustanove.
    U obitelji počinje proces odgajanja, ljudskoga razvitka i izgrađivanja. U njoj dijete čini prve korake u život. Mladom ljudskom biću potrebna je podrška i pomoć u razvitku. Taj razvitak dugotrajan je i suptilan. Samo roditelji i intimni obiteljski odnosi mogu imati toliko razumijevanja i strpljenja, upornosti i suosjećanja, odricanja i nesebične pomoći mladima i procesu njihova razvitka. Odgojna funkcija obitelji spada među najvažnije njezine funkcije. Obitelji su najmoćniji odgojni čimbenici, istinske radionice čovječnosti i jedina jamstva narodnog opstanka i napretka u budućnosti.
KRIZA OBITELJSKIH ODNOSA: Društvene, moralne, političke i druge krize izazivaju i krizu obiteljskih odnosa. Višegeneracijske obitelji nestaju, zamjenjuju ih dvogeneracijske, a i one su vrlo nestabilne. Broj potpunih obitelji stalno se smanjuje, a u porastu su nepotpune. Rastave je sve više, a djece sve manje i manje. Česte su krize obiteljskih odnosa, pobačaji su brojni, odgojna funkcija obitelji zanemaruje se, slabi odgovornost prema djeci i njihovu odgajanju. Čak 50 posto roditelja ne zna gdje su im djeca, što rade i s kime se druže. A posljedice?
    Vrlo su bolne, tragične, a mogu postati i fatalne. Stradaju djeca, mladež, nositelji naše budućnosti. Još nedozreli i nedužni mladi ljudi žrtve su ulice, asocijalnih skupina, noćnih lokala, alkohola, droge, seksualnih zavodnika, organiziranoga kriminala. Usporedo i malodobničkoga kriminala je sve više i više. Djeca su česti počinitelji teških kaznenih djela. Nasljednici naše budućnosti masovno stradaju – fizički, duševno i moralno, na brojnim stranputicama života, cestama zavođenja, moralnoga upropaštavanja i cestama smrti. To su vrlo velike i najbolnije žrtve, a po posljedicama teže i od ratnih stradanja. Tako se ne može ljudski živjeti, ni preživjeti. Uz duhovnu i moralnu obnovu bitna je i obnova obitelji.
PRIJEKA POTREBA REVITALIZACIJE OBITELJSKOG ŽIVOTA: I danas u razdoblju sveopćeg obezvrjeđivanja, otuđenosti, osjećaja samoće i nesigurnosti, obitelji pružaju snažan otpor destrukciji, održavaju se kao izvorišta života, kao male oaze tako potrebnih intimnih, toplih i punovrijednih ljudskih susreta, međusobnoga razumijevanja, suosjećanja, ljubavi i darivanja. Te značajke obiteljske zajednice moraju se štititi, revitalizirati kao sigurna jamstva očuvanja života i osiguranja bolje budućnosti.
    Hrvatski narod mora biti životno zainteresiran za postojanost braka i obitelji, za reprodukciju ljudi i njihovo ljudsko izgrađivanje. To je temeljna pretpostavka i podloga njegova održanja, prosperiteta i osobne sreće članova narodne zajednice. Stoga sva društvena nastojanja, politički programi i organizacije, državna tijela i zakonodavstvo, Crkva u Hrvata i narodne zajednice, škole i sve odgojne, kulturne i druge ustanove – revitalizaciju obiteljskih zajednica, zasnivanje stabilnih brakova i stvaranje uvjeta da u obiteljskim domovima odzvanja radosni dječji smijeh – moraju istaći kao svoje najbitnije zadaće.
    Potrebna su nam brojna županijska i biskupijska obiteljska središta i savjetovališta za pomoć obiteljima. Potrebno nam je sustavno odgajanje mladeži za ljubav, brak, skladan obiteljski život, željeno potomstvo i odgovorno roditeljstvo. Temeljna svrha svih tih nastojanja je postići: razvijeni smisao za ljubav i međusobno razumijevanje, vladanje sobom i odgovorno ponašanje, stabilne brakove i skladne obiteljske odnose, želju za potomstvom i biološku reprodukciju, odgovorno roditeljstvo i dobro odgajanje djece u obitelji i narodnoj zajednici. To je danas prioritet nad prioritetima i hrvatski narodni imperativ.
Nastavit će se

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika