Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ma­gi;ni svi­jet ilu­zi­je

Prema povijesno zabilježenim tragovima egipatski magičar Dedi, koji je živio 2700 godina prije Krista, upriličio je prvi javni performans (nastup) ispred okupljene svjetine i time promovirao jednu od najatraktivnijih profesija koju čovjek u svom slobodnom odabiru može izabrati za svoj životni poziv. U svojoj predstavi spomenuti Egipćanin prvo je otkinuo glave dvjema pticama i jednoj sovi, da bi im na koncu svoje točke vratio glave, izazvavši strah, divljenje i oduševljenje svih nazočnih.
    I danas, gotovo 5.000 godina poslije, svaki nastup iole kvalitetnijeg umjetnika iluzije izaziva jednaka osjećanja među auditorijem, koji je, zahvaljujući izumu »magične kutije u kojoj se vidi cijeli svijet«, proširen na cijeli planet. Jer ljudska psiha se, osim manjeg civilizacijskog pomaka, i nije previše izmijenila, dok je, zahvaljujući dostignućima suvremene tehnologije, magija kao zanat doživjela veliki napredak.
ILUZIJA: Osnova svakog dobrog i uspješnog trika krije se u vještini njegovog izvođača da u očima publike stvori idealni efekt nestvarnog u prezentaciji vlastite projekcije stvarnosti. Običnim riječima kazano, putem uporabe savršene tehnike izvođenja maksimalno uvježbanog trika, uz komponente psihološko-manipulativnog djelovanja, magičar-iluzionist brzinom svojih pokreta postiže željeni cilj. Obmanu koja donosi ushićenje. I naravno, veliki aplauz uz burne ovacije propraćene uzdasima nevjerice.
    Svatko tko je barem jedan put uživo pogledao samo jednu točku nekog, pa i najobičnijeg nižerazrednog, magičara-iluzionista, bio je na mah iznenađen i oduševljen njegovom brzinom pokreta kojima je izveo svoju točku. U ljudskoj psihi je skriveno divljenje i podsvjesna želja za identificiranjem s osobama koje imaju određene »nadnaravne« sposobnosti, a to je oduvijek bilo dobitnom kombinacijom s kojom artisti u obveznim crnim frakovima pobjeđuju kod svojih obožavatelja.
NAJBOLJI MAGIČARI – ILUZIONISTI: Magičarski zanat, iz posve razumljivih razloga zbog kojih ovaj »posao« nije bio popularan u prošlosti, svoj puni procvat doživio je u godinama novog vijeka, koje su uslijedile poslije otkrića Novog svijeta – Amerike.
    Prvi Amerikanac koji je postao globalno popularan, zahvaljući svojoj magičarskoj vještini, bio je Jacob Meyer, poznatiji pod umjetničkim imenom Philadelphia.
    Talijan Guiseppe Pinetti bio je najpoznatiji europski artist 18. vijeka, kojeg su mnogi njegovi suvremenici oponašali izvodeći trikove koje je on, svojim nastupima, učinio slavnim.
    Britanac John Henry Anderson poznatiji kao Čarobnjak sa Sjevera, bio je ne samo vrstan artist, nego i majstor za manipulaciju s javnošću, posebice za svojih masovnih uličnih izvedbi.
    Francuz Jean Houdin postao je magičar tek u svojoj 40. godini, prije toga se bavio urarskim zanatom, proslavio se svojim složenim mehanizmima, uvodeći tako tehnološke inovacije koje su, zapisane u njegovim brošurama, prve znanstveno tretirale magičarsku vještinu.
    Austrijsko-američka obitelj magičara: Herrmann, Carl, Alexander i Leon učinili su mnogo za popularizaciju i vizualni standard ove atraktivne profesije.
    Amerikanac Harry Houdini jamačno je najpoznatiji današnjim naraštajima ljubitelja magičarske umjetnosti zbog svojih senzacionalnih pothvata poput bijega iz najčuvanijih zatvora, oslobađanja iz vreće u okovima u kojoj je bio bačen u zaleđenu rijeku. Intrigantnost njegovog iluzionističkog umijeća ostat će još neko vrijeme nedostupna javnosti obzirom kako je on oporučno uvjetovao njegovo pismeno objavljivanje tek 100 godina nakon njegove smrti.
DAVID COPPERFIELD: Pravim imenom David Kotkin, ovaj američki magičar-iluzionist svjetskog formata svoju je globalnu popularnost zaslužio brojnim nedokučivim vrhunskim performansima u kojima je uspijevao spustiti se u buretu niz Niagaru, proći kroz Kineski zid, »ukrasti« Kip slobode, učiniti da nestane cijeli jedan vagon i još mnogo briljantnih trikova koje su, uz pomoć brojnih filmskih i televizijskih zapisa, vidjeli milijuni gledatelja. Ipak, iza njegovih globalnih nastupa stoji brojna ekipa tehničara i sofisticirana, najnaprednija tehnika, bez koje bi njegove iluzije bilo nemoguće izvesti.
DAVID BLANE: Potpuno suprotno od svog imenjaka i sunarodnjaka David Blane je trenutačno jedan od vladara svjetske iluzije, zahvaljujući svojim »čistim« trikovima bez uporabe tehničkih pomagala, s kojima često šokira ulični auditorij. Posljednji u nizu je – njegovo dobrovoljno zatočeništvo u malenom sanduku od pleksiglasa u kojemu je proboravio nekoliko tjedana bez hrane, viseći iznad londonske rijeke Temze.
    Ukoliko ste se uželjeli nekog dobrog trika, savršene iluzije ili pak najobičnije magičarske točke, provjerite, možda je cirkus stigao u vaš kraj!

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika