Arhiv tekstova
HDZ-ovi postupci ohrabruju
Gost nedjeljne emisije HRT-a »Nedjeljom u dva«, koju uređuje i vodi Aleksandar Stanković, protekle nedjelje 25. siječnja bio je predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj i saborski zastupnik dr. Milorad Pupovac. U jednosatnoj emisiji bilo je riječi o odnosu i suradnji srpske zajednice u Hrvatskoj s vladom Ivice Račana, o sporazumu i planovima suradnje s HDZ-om, te o ratnom razdoblju i njegovim posljedicama. Na jedno od pitanja voditelja, dr. Pupovac je odgovorio protupitanjem: »Zar nije nenormalno da u upravnim odborima 100 najvećih kompanija u Hrvatskoj nema Srba?«
Prenosimo dio toga nedvojbeno zanim-ljivog razgovora.
4Četiri dana poslije parlamentarnih izbora izjavili ste da će SDSS dati podršku HDZ-ovoj vlasti samo po njihovim djelima, a ne više po govorima, jer više nikome ne vjerujete na riječ. Što su oni to učinili do sredine prosinca kada ste im dali podršku? Nije li taj sporazum samo riječ?
I riječi su djela ako nisu bačene u vjetar i ako nisu šuplje. Prije svega, ako s nekim pregovarate tjednima kao što smo mi pregovarali s mandatarom Ivom Sanaderom, na momente vrlo teško, i nakon toga usuglašeno potpišete, onda se u svakoj civiliziranoj zemlji sporazumi smatraju nekom vrstom djela. S prijašnjim vlastima tako nismo mogli razgovarati, jer smo imali jednog čovjeka koji je bio zadužen za nas, Granića, ali je on relativno brzo izgubio zanimanje za razgovore, pa nam je ostala nekolicina ministara koji su nam bili na raspolaganju zahvaljujući njihovim pogledima i stajalištima, no s premijerom i vladom u cijelosti ne. Ni mi, niti zastupnici koji su bili u Saboru, osim jednom zgodom.
Prijašnja vlada je imala našu podršku prije izbora i nakon izbora u domaćim i inozemnim istupima, međutim mi smo očekivali da će ona s nama surađivati u pitanjima koja su od interesa zajednice koju predstavljamo. Podržali smo ih na temelju očekivanja, očekujući da će se ne samo promijeniti bivša HDZ-ova vlast, već da će se stvoriti drugačija politika u Hrvatskoj. Međutim, ta vlada se brzo uplašila i smela sama unutar sebe. Mislimo da je sad došlo drugo vrijeme, ali budimo realni i nemojmo Hrvatsku opterećivati velikim optimizmom, kao što je u nekim razdobljima Hrvatska bila opterećena prevelikim pesimizmom. Mi znamo koje dosege ima sporazum koji smo potpisali, i Sanaderov »Hristos se rodi«, i naravno pregovori oko toga na koji način će srpska zajednica participirati u institucijama vlasti, te koja je naša uloga u Saboru. To jest novi moment, to jest ono što ohrabruje Hrvatsku i može biti od koristi Hrvatskoj. Ali, istodobno to još nije dovoljno da bismo sve ono što je u Hrvatskoj nagomilano, od nesređenog pravosuđa, nesređenih vlasničkih odnosa, do pitanja obnove, mogli riješiti činovima koji sami po sebi jesu dobri, ali nisu magični štapići. Mi ne možemo vjerovati da će ‘Hristos se rodi’ sve riješiti samo po sebi, ali može osloboditi ljude i omogućiti im da se ne bave nečim što ih sputava, poput loših međuljudskih odnosa i predrasuda, već da se rješavaju stvarni problemi.
4Jeste li vi u razgovoru sa Sanderom utvrdili brojke koje se tiču točaka Sporazuma kojega ste potpisali s HDZ-om? Koliko će Vaši zahtjevi stajati? U Sporazumu se kao rokovi spominju travanj i lipanj.
Kad je u pitanju lipanj ove godine to se odnosi na 700 kuća koje se bespravno koriste, a kada je u pitanju kraj travnja to je onda izdavanje rješenja koja su podnesena, za koje županijski uredi za obnovu trebaju uraditi svoj posao koji nisu godinama. Nakon toga u određenom roku kuće trebaju biti obnovljene u skladu s zakonom i prilivom sredstava. A koliko će to novaca sve skupa koštati? Koštat će. Ovoga trenutka se zna koliko će koštati ono što će se uraditi u ovoj godini, koliko se raspolaže u proračunu. Dio novaca je potrošen, a dio će se osigurati iz donacija. Koliko znam belgijska vlada je ponudila nekakav model donacije i tek trebamo vidjeti što to znači. Tu ćemo morati vlada, međunarodna zajednica i mi napraviti ono što je potrebno da proračun ne bio bi ne samo preopterećen nego i da ne bi bio problem da se ovi poslovi obave. Trebat će osigurati ili donacije ili povoljne kredite s dugim grejs periodom koji omogućavaju ljudima da im se kuće obnove, a onima koji moraju izaći iz kuća koje nisu njihove ili da im se sagrade kuće ili otkupe kuće koje bi im bile alternativni smještaj.
4Ne mislite li da se Srbi neće vratiti ni poslije obeštećenja? Zar povratak nije cilj i Vama i Hrvatskoj? Ostvaruje li se obeštećenjem i povratak Srba u Hrvatsku?
Ostvaruje se. Dvije su mogućnosti. Ili da se ljudima obešteti nastala šteta ili da ih se uključi u program obnove. To su dvije mogućnosti i ljudi će moći birati između njih.
4Koliko odnose Srba i Hrvata u Hrvatskoj opterećuje različito gledanje na Domovinski rat i stvari koje su se događale u ratu?
Opterećuje, naravno. Još uvijek postoje različite percepcije, različita viđenja i različite prezentacije u udžbenicima, monografijama u poduci. Ali ne opterećuju samo odnose između Srba i Hrvata, nego i političke odnose u Hrvatskoj. Hrvatska nije podijeljena samo po etničkoj liniji nego i po političkoj.
4Jesu li tri zastupnika SDSS u Saboru vlast ili oporba?
Mi nismo vlast, definitivno. Samo imamo potpisan sporazum s HDZ-om. Politika koju vodi novo rukovodstvo HDZ-a je svakako liberalnija od njezinog biračkog tijela. Kao što je isto tako politika SDP-a bila desnija nego što je raspoloženje njezinog članstva i biračkog tijela.
4Kakva je po Vašemu mišljenju budućnost srpsko-hrvatskih odnosa u Hrvatskoj?
Bolja nego što je danas. Ne da sam optimist, nego mi je posao da to bude bolje, zaključio je dr. Milorad Pupovac.
