Arhiv tekstova
»Hrvatska riječ« – godina prva
Na sutrašnji je dan, 31. siječnja, prije ravno godinu dana, iz tiska je izašao prvi broj ovoga tjednika. Sama obljetnica, istina, nije vezana uz neku veću brojku, no ona ipak i kao prvogodišnjica daje razloga da se slavljem i podsjećanjem obilježi. Tim prije, jer je pojava jednog ovakvog lista dugo u Vojvodini čekana, budući da je jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj zajednici u proteklih desetak godina.
U dosadašnja 52 broja »Hrvatske riječi« uložen je velik napor velikog broja ljudi. Trudili smo se raditi dobro i kvalitetno, pridržavajući se uzusa novinarske profesije, a na opću korist svih, prije svega onih zbog kojih postojimo – čitatelja. Naravno, svjesni smo i da nismo radili bez grešaka – to je značajka svakog ljudskog djela. Njih smo nastojali, a i nadalje ćemo nastojati, smanjiti na najmanju moguću mjeru. U tome nam je od iznimne važnosti bez dvojbe bila i potpora čitave hrvatske zajednice.
U povodu toga događaja danas će se svečanošću u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici obilježiti naš prvi jubilej, uz nazočnost brojnih predstavnika osnivača,hrvatske zajednice, državnih organa vlasti, prijatelja i čitatelja našeg tjednika.Na sutrašnji je dan, 31. siječnja, prije ravno godinu dana, iz tiska je izašao prvi broj ovoga tjednika. Sama obljetnica, istina, nije vezana uz neku veću brojku, no ona ipak i kao prvogodišnjica daje razloga da se slavljem i podsjećanjem obilježi. Tim prije, jer je pojava jednog ovakvog lista dugo u Vojvodini čekana, budući da je jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj zajednici u proteklih desetak godina.
U dosadašnja 52 broja »Hrvatske riječi« uložen je velik napor velikog broja ljudi. Trudili smo se raditi dobro i kvalitetno, pridržavajući se uzusa novinarske profesije, a na opću korist svih, prije svega onih zbog kojih postojimo – čitatelja. Naravno, svjesni smo i da nismo radili bez grešaka – to je značajka svakog ljudskog djela. Njih smo nastojali, a i nadalje ćemo nastojati, smanjiti na najmanju moguću mjeru. U tome nam je od iznimne važnosti bez dvojbe bila i potpora čitave hrvatske zajednice.
U povodu toga događaja danas će se svečanošću u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici obilježiti naš prvi jubilej, uz nazočnost brojnih predstavnika osnivača,hrvatske zajednice, državnih organa vlasti, prijatelja i čitatelja našeg tjednika.
Gospodinu Zvonimiru
Perušiću, direktoru
NIU Hrvatska riječ«
Poštovani,
Obilježavanje godine dana izlaženja Vašega lista, kao jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji i Crnog Gori, velika je svečanost koja svjedoči o Vašem trudu i iznimnoj želji za očuvanjem svoga jezika i svoje kulture izvan svoje matične domovine.
Stoga mi je teško što zbog neodgodivih obveza ne mogu biti nazočna tome za Vas važnom danu. Usprkos nemogućnosti nazočnosti dopustite mi da Vam izrazim svoju bezrezervnu potporu, uz najiskrenije želje za još mnogim jubilejima koji će iz godine u godinu, ponovno, odati zasluženo priznanje svemu onome što »Hrvatska riječ« predstavlja.
Još jednom upućujem ispriku što tome važnom događaju neću moći nazočiti, i koristim prigodu da Vam od srca čestitam na Vašem jubileju.
S osobitim poštovanjem,
Jadranka Kosor, dipl. iur.
potpredsjednica Vlade
Republike Hrvatske NIU »Hrvatska riječ«, direktoru i v. d. odgovornog urednika Zvonimiru Perušiću
Poštovani,
U povodu izlaženja 50. broja »Hrvatske riječi« želim Vam u svoje osobno ime i u ime Pokrajinskog tajništva za informiranje puno uspjeha u daljem radu. Uvjeren sam da Vas ni prijetnje ubojstvom zbog izlaženja tjednika na hrvatskom jeziku neće obeshrabriti i da ćete i dalje savjesno i odgovorno raditi svoj posao. Odgovornost svih institucija u Republici Srbiji i Autonomnoj Pokrajini Vojvodini je da učine sve u interesu sigurnosti svojih građana, a naročito ako su oni predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica. Tjednik »Hrvatska riječ« je list čiji je osnivač Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine, najviše predstavničko tijelo svih pripadnika nacionalnih zajednica koji žive na tlu Vojvodine. Samim tim, kroz financiranje i brigu ona osjeća i snosi svu odgovornost za svojim sredstvom javnog informiranja na hrvatskom jeziku.
S poštovanjem,
Rafail Ruskovski, pokrajinski tajnikPriopćenje Ministarstva kulture i medija
U povodu objavljivanja jubilarnog 50. broja »Hrvatske riječi«, Ministarstvo kulture i medija republike Srbije uputilo je čestitke Uredništvu našeg tjednika, i istodobno osudilo incidente usmjerene protiv hrvatske nacionalne manjine i našem listu. »Ministarstvu kulture su strani svi oblici iskazivanja etničke netrpeljivosti, neuvažavanje različitosti, upotreba jezika netolerancije i svih sličnih ponašanja s one strane kulturnog dijaloga i uvažavanja drugog«, stoji u priopćenju Ministarstva. Kao dokaz brige o kulturi manjinskih zajednica, navodi se primjer financijske potpore kulturnim i medijskim projektima manjina, za koje Ministarstvo raspisuje javne konkurse.
Priopćenje je potpisala Tamara Lukšić-Orlandić, pomoćnik ministra.»Hrvatska riječ« nam je uljepšala prošlu godinu. Napokon imamo svoje novine kao sunčanu zraku u tmurnome danu. Čestitamo izlazak 50. broja, redakciji i svim suradnicima, i želimo da budete iz broja u broj čim bolji.
Obitelj Ožanić, Novi SlankamenPoštovana redakcijo »Hrvatske riječi« i urednici!
Poštovani gospodine Perušiću!
Podržavam vas u pisanju aktualnosti i o našim nacionalnim pitanjima.
Ne bojte se, samo hrabro nastavite.
Pozdravlja Vas Grgo Kujundžić s PalićaU povodu jubileja želim Vam čestitati i izraziti svako dobro u budućnosti!
Pozdrav
Branko IštvančićUredništvu »Hrvatske riječi«
U povodu obilježavanja godinu dana izlaženja jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji i Crnoj Gori, koristimo priliku da Vam uputimo srdačne čestitke zbog obilježavanja godišnjice spomenutog tjednika na hrvatskom jeziku i želimo Vam uspješan daljnji rad.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
ANKETA
Čitatelji o nama
U povodu obljetnice izlaženja našeg lista željeli smo saznati što o nama misle naši do sada redoviti čitatelji.U anketi koja slijedi iznosimo mišljenja čitatelja »Hrvatske riječi« iz Sombora, Bačkog Brega, Subotice, Sonte, Sarvaša…Antun Knežević, pročelnik Folklorne sekcije HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora
»Hrvatska riječ« je predivan list kojeg moramo sačuvati. Mislim da je to list pored našeg »Miroljuba«, ipak malo šireg kruga, i preko ovog lista treba da Hrvati i naši simpatizeri upoznaju tko smo, s kojim problemima se susrećemo, kako živimo… List ne bih mijenjao, ali bih ga dopunio tekstovima koji su više usmjereni na obrazovanje naše omladine, osobito onih mladih koji su na nekoj životnoj prekretnici; o studiranju, o organizaciji studenata, što ih na studijama čeka, koje su njihove obveze i što od toga mogu očekivati.«
Šima Raič, predsjednik HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora
»Godinu je dana kako izlazi ‘Hrvatska riječ’. Mislim da je to jedan pravi list dostojan našeg naroda na ovim prostorima, koji nas informira i obavještava o svim događajima koji nas prate. Gledajući od prvog broja, puno toga je napredovalo, povećao se broj stranica i mislim da će oni koji uređuju list i dalje napredovati.’Hrvatska riječ’ nas dobro obavještava i mislim da imamo sve informacije koje se tiču hrvatskog naroda na ovim prostorima.«
Mato Zec, radnik iz Sonte
»Čestitam Vam obljetnicu rada, mislim da ste uspješni i da imate široki spektar tema. Uvođenjem ‘Hrcka’ postali ste pravi obiteljski list. Veoma sam zadovoljan što se piše i o manjim mjestima gdje žive Hrvati. Trebalo bi više pisati o stvarnim, životnim problemima, o ekscesima kojih ima i danas jer mislim da nam se i pored Zakona o manjinama još i danas uskraćuju mnoga prava. Volio bih više priloga o tome, a manje visoke politike«.
Marin Katačić, pravnik iz Bačkog Brega
»Napokon je izišao jedan tjednik koji se bavi hrvatskim življem u Srbiji i Crnoj Gori. To je dobra stvar, pogotovo što država stoji iza toga, dakle daje nam ona prava koja trebaju pripadati jednoj nacionalnoj manjini. Smatram da SCG, kao i sve europske države treba ući u Europsku uniju, svoje djelatnosti treba prilagoditi tome i treba omogućiti ovakav list i našoj nacionalnoj manjini. Očekujem od lista da uputi čitatelje kako bi više saznali o zakonskim propisima u pogledu nacionalnih manjina. Inače sam zadovoljan temama koje ovaj list obrađuje i ne bih ništa posebno mijenjao.«
Sanja Andrašić, učenica II. razreda O. Š. iz Sonte, najmlađa kolporterka »Hrvatske riječi«
»Otkako prodajem ‘Hrvatsku riječ’, većinu toga i pročitam. Nešto razumijem, a puno toga ne. Volim reportaže s puno slika, a uopće ne volim politiku. Najviše mi se dopada što sada imamo svojeg ‘Hrcka’. Šteta samo što nema puno više strana«.
Zlatko Krstin, radnik iz Sarvaša, Republika Hrvatska
»Čestitke za obljetnicu, pohvale za sadržaj. Drago mi je da konačno i vojvođanski Hrvati imaju svoje novine. Omiljene strane su mi one posvećene folkloru, a tu je, hvala Bogu, tijekom prošle godine najzastupljenija bila moja Šokadija.’Hrvatska riječ’ se sve više čita i u Slavoniji, pa bih volio da malo pišete i o nama, koji smo rođeni i dobar dio života proživjeli u Vojvodini, ali nas je rat otjerao u Slavoniju. Čitao sam i o problemima koje ste imali ovih dana. Glavu gore, čitatelji su uz vas, nastavite s onim što najbolje radite«.
Đuro Grubješić, novinar iz Sonte
»Budući da živim u multinacionalnoj sredini, drago mi je što je i hrvatska nacionalna zajednica, uz potporu Skupštine Vojvodine, dobila glasilo na svojem jeziku. Vaš tjednik pratim od prvog broja i jako sam zadovoljan odabirom i obradom tema i slobodnim i objektivnim angažmanom članova uredništva, koji se ne bave samo problemima hrvatske zajednice, već obrađuju teme s područja cijele Vojvodine, te one na relaciji Srbija i Crna Gora i Hrvatska. Dopada mi se vaša raznovrsnost, postali ste pravi obiteljski tjednik, koji se sve više i radije čita. Drago mi je da dosta prostora posvećujete području zapadne Bačke, osobito Sonti u kojoj živim, a s posebnim užitkom sam pratio serijal napisa vezanih za povijest Šokaca i Bunjevaca. Mislim da ste za kratko vrijeme našli svoje mjesto na medijskom prostoru Vojvodine. Svim članovima redakcije čestitam prvu obljetnicu izlaženja, želeći vam da još dugo izlazite i nastavite s njegovanjem slobodnog i neovisnog informiranja«.
Tomislav Silađev, trgovački tehničar iz Sonte
»Jako sam zadovoljan sadržajem i kvalitetom priloga, posebno pisanjem o Sonti. Mislim da treba više prostora posvetiti Srijemcima, Podunavcima a osobito o našim ljudima koji su devedesetih iselili u inozemstvo«.
Anastazija Pejić, umirovljenica iz Subotice
»Hrvatsku riječ« redovito čitamo od prvog broja, odnosno, od njenog izlaska.
Čitam sve rubrike, od korice do korice, a najviše mi se sviđaju rubrike Urednikova riječ, Feljton i Hrckov kutak. Veoma me je prijatno iznenadio kulturni dodatak i željela bih da i u buduće imamo prilike čitati takve priloge. Mišljenja sam da je tjednik dobar, ali ako dođe do poboljšanja to nije naodmet. Mi svakako podržavamo novine. U ovom momentu skupljamo i kupone za nagradnu igru, očekujem jednu posebnu nagradu«.
Martina Poljaković, profesorica iz Subotice
»U našoj obitelji se redovito kupuje ‘Hrvatska riječ’ i čitamo je nas četvero. Ja osobno najčešće čitam vijesti o događajima iz Subotice. Željela bih sugerirati da se poboljša informiranost čitatelja o hrvatskim kulturnim zbivanjima u Subotici, kao i o onome što će se u oblasti kulture dogoditi u našem gradu, kako bi ih građani mogli pratiti, a ne samo čitati u novinama«.
