Arhiv tekstova
Tisućstogodišnje veze Hrvata i Mađara
U dvorani Županijske skupštine Čongradske županije u Segedinu 22. siječnja otvorena je izložba pod nazivom »Tisućstogodišnje veze Hrvata i Mađara«. Autor izložbe dr. Đuro Šarošac, etnolog, bio je dugogodišnji uposlenik Mohačkog muzeja. Sakupljao je narodno blago Hrvata, Srba i Slovenaca u Mađarskoj. Od 1975. godine sakupio je 12.000 eksponata, 30.300 minuta usmenog blaga, a na terenu je snimio oko 15.000 filmskih snimaka. Ova izložba napravljena je 1996. godine, a cjelokupan materijal je prikazan i u vidu knjige koju je izdala Matica Hrvatska u Zagrebu. »Na ovoj izložbi radio sam osam mjeseci. Izložba je prvi put otvorena u Budimpešti, 1996. godine, a zatim u još jedanaest mjesta u Mađarskoj, bila je u Zagrebu, Dalmaciji, Slavoniji, Tuzli i Sarajevu, napominje dr. Šarošac.
DVANAEST TEMA IZLOŽBE: Izložba obuhvaća 12 tema – Dolazak Hrvata i osnivanje hrvatske države, Dolazak Mađara u Karpatsku kotlinu i osnivanje mađarske države, Zajednički život Slavena i Mađara, Mađarsko-Hrvatsko kraljevstvo od 1102. godine, Selidba Hrvata u povijesnu Mađarsku, Zajedničke povijesne ličnosti, Renesansa na Dvoru Matije Korvina, Bosanski franjevci, Sudbina kmetova i povijest sela, Obrtnici i plemići, Pitanje školstva, Narodna umjetnost i na kraju Preporod Hrvata raštrkanih u Mađarskoj«, rekao je Šarošac.
Dušan Marjanović, predsjednik Hrvatske samouprave Segedina, je u povodu otvaranja izložbe rekao: »Do ove izložbe je došlo tako što nam je to kolega iz Pečuha Mišo Hepp predložio i mi smo to odmah prihvatili pošto, iskreno govoreći, kao najmlađa samouprava u Mađarskoj nemamo još puno ideja što bi mogli ostvariti. Naročito nemamo predstavu oko toga što je sve već urađeno na tom polju što bi i mi mogli koristiti. Drago mi je što smo se tako lijepo okupili i da su Hrvati iz Pečuha i Segedina posredstvom Mohačkog muzeja i dr. Šarošeca uspjeli organizirati ovu izložbu. Našem pozivu odazvali su se i naši gosti, subotički gradonačelnik i dogradonačelnik. Izuzetno nam je drago da možemo računati na njihovu podršku jer živimo u susjedstvu i već smo se i dogovorili da će se izložba preseliti i u Suboticu. Sasvim slučajno izložba je otvorena baš 22. siječnja kada je Dan kulture u Mađarskoj«
Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske kulturne udruge »August Šenoa« dakle »kriv« je što je došlo do ove izložbe u Segedinu: »Hrvatska kulturna udruga je bila inicijator ove izložbe u dogovoru s novoosnovanom Hrvatskom samoupravom grada Segedina. Grad Segedin nije poznat po tome da ima puno hrvatskih žitelja, ali hvala Bogu, ima ih, a tamo gdje ih imamo trebamo ih svakako podupirati i pomoći im da krenu s radom. Ova izložba je tek početak. Uskoro, za mjesec dana, organiziramo u okviru literarne večeri u Segedinu predstavljanje knjige predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, »Kako se raspala Jugoslavija« u mađarskom prijevodu«, rekao je Hepp.
ISKUSTVO ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA: Géza Kucsera, gradonačelnik Subotice, zahvalio se Hrvatskoj lokalnoj samoupravi u Segedinu na pozivu na otvaranje izložbe i rekao: »Rado sam se odazvao pozivu da dođem jer stvarno smatram da je suživot Hrvata i Mađara i svih naroda koji žive na ovim prostorima izuzetno važna stvar. Posebno je važna ako se netko može dičiti jednom zajedničkom poviješću od 1100 godina. Ta iskustva pokazuju da ljudi dobre volje mogu uvijek živjeti jedni pored drugih i iz tih iskustava možemo zaključiti da je i u sljedećem periodu zajednički život, u jednoj velikoj domovini kao što je Europa, moguć na principima koji su postojali i ranije u povijesti.«
Lazar Baraković, dopredsjednik Skupštine općine Subotica, je rekao: »Sviđa mi se naslov izložbe koji poziva na suradnju i podsjeća na ranije suradnje. Raditi ćemo na tome da se ova izložba pojavi i u Subotici. S gradonačelnikom Subotice Gézom Kucserom razgovarali smo povodom ove izložbe, i s podžupanom Županije Čongrad, Józsefom Ottom, koji je izrazio zadovoljstvo što se ova izložba održala ovdje. Gradonačelnik Kucsera je podsjetio na prijateljstvo između ova dva lijepa grada u susjedstvu, Subotice i Segedina, a dožupan nam je napomenuo kako se pripremaju završiti autoput do granice te da se vrše pripreme za izgradnju zračne luke u Segedinu, što će olakšati komunikacije i vezu sa svijetom, i može biti od koristi i nama u susjedstvu.«
