Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tran­sce­den­tna pri­ro­da obi­te­lji

Proslavili smo Božić. Ostale su drage uspomene. Ulazimo u jedno ugodno zimsko razdoblje koje se u puku naziva »poklade«. U ne tako davna vremena to je bilo razdoblje najintenzivnijega druženja koje nije »pritiskala« dinamika vremena. Ljudi su se susretali, družili, razgovarali i tako bivali jedni drugima bliži, draži i u svako vrijeme su mogli računati jedni na druge. Novi način života je izmijenio sociološku sliku takve idile i sobom donio stvarnosti koje su manje idilične. Osnovni problem se ponovno i ponovno vraća na problem obitelji. Naime, sve ono što je vrijedno nicalo je, nastajalo i raslo kroz obitelj. Ona je u malom kao i u društvenom smislu odražavala stvarnost jednoga naroda i davala pečat. Ta se stvarnost na izvana promijenila ali je ta promjena imala utjecaj i na samu bit pa je nastala kriza obitelji, a time i kriza društva. Razmislimo malo o Božanskoj dimenziji obitelji koja se je baš oko Božića imala prilike naći i razmišljati o sebi.
PO SLICI BOŽIJOJ: Stvarnost i slika obitelji čini se da je Bogu najdraža. On je stvorio čovjeka u slici obitelji, kao muškarca i ženu i mogućnost djece među njima. Bog je sebe također objavio kao Oca, Sina i Duha Svetog. Otac i Sin su očito termini, pojmovi i slike obiteljskog života. I ne samo to! Bog je svoga Sina poslao da bude čovjekom. Ali on je i tu već stvorio jednu novu obitelj. To su Josip, Marija i Isus. Tako na zemlji imamo neku vrstu novoga trojstva. Najprije obiteljsko Trojstvo na nebu: Otac, Sin i Duh Sveti, zatim obiteljsko trojstvo na zemlji: otac, majka i djeca, te napokon nebesko-zemaljska obitelj: Josip, Marija, Isus. Tako se obitelj ukorijenila na nebu i na zemlji, ali se protegla i kao most između neba i zemlje.
    Obiteljskim je znakom obilježen svaki od nas. Svaki čovjek je muško ili žensko, a to znači da u njemu postoji već relacija prema drugom spolu, i zajedno s njime prema djeci koja bi se iz obitelji trebala roditi. Otkrivamo da je svaki čovjek u samom sebi i u svojoj srži obilježen obitelju. On dolazi po obitelji na svijet, živi u obitelji, stvara obitelj i u njoj rađa nove ljude.
NAJSVETIJA STVARNOST: Živeći ovdje u obitelji, umirući ulazi u trojstvenu obitelj svemogućeg Boga. Tako nam se otkriva obitelj kao najsvetija stvarnost među nama, kao čudesno stvaralaštvo čovjeka, kao mjesto gdje čovjek živi, odrasta i umire. Obitelj je stoga i najvažnija stvarnost na zemlji. Kroz nju i iz nje izlazi svaki čovjek. Stoga treba upravo nju učiniti sposobnom, mirnom i zadovoljnom kako bi država imala mirne građane, a Crkva vjerne vjernike.
    Potrebno je stoga vratiti onom središnjem istraživanju obitelji, braka, čovjeka. Potrebno je najprije znati kleknuti, biti ponizan i svjestan da je obitelj stvarnost koja je nama ljudima po naravi nedostupna. Nedostupna jer u sebi nosi transcendentalnost Boga koji je obitelj, na nama nedokučiv način. Većina naših obitelji živi samo svoju ovozemnu dimenziju. Kad su dvoje stupili u brak, počinje njihova briga oko mjesta zajedničkog stanovanja, materijalnog uzdržavanja obitelji, stjecanja materijalnih dobara. Nutarnji život obitelji većinom je već uhodana kolotečina. Poput malog poduzeća, zna se što tko treba raditi da bi sve funkcioniralo. Ako tomu pridođu problemi izvana, neimanje stana ili zaposlenja, premale plaće, bolesti djece, teškoće u njihovu školovanju – tada se sva energija supružnika, a i djece, dakle obitelji, usmjerava k nadvladavanju tih teškoća. Za dublji život obitelji, onaj nutarnji, duhovni život, kao da ne ostaje ni vremena, ni snage, ni interesa. A bez toga, bez sve dubljeg suživljavanja, sve dublje ljubavi, sve veće nutarnje povezanosti, povjerenja, sigurnosti, mogućnosti da svaka jedinka obitelji izrazi sebe u obitelji, bude tu prihvaćena i ukorijenjena – bez toga obitelj umire. Ona postaje samo sustanarstvo mrzovoljnih osamljenika natjeranih da zajedno stanuju.
NADA U NOVU GENERACIJU: Kako pronaći nutarnju snagu za drugačiji način događanja i življenja u obitelji? Ne preostaje mi drugo, ni meni ni vjernicima, nego se nadati pomoći odozgor, od Onoga koji je jedini sposoban objediniti razjedinjeno, pomiriti zavađeno i sagraditi »generaciju mosta«, jer nam upravo ta generacija nedostaje. Generacija koja može povezati starije i mlađe, bogatije i siromašnije i pomiriti zavađene. No, moram reći da to može učiniti samo Bog. Zato ću za ovo prelo moliti da se konačno – unatoč razdvojenosti – ipak dogodi kao slavljenje onih vrednota radi kojih je prelo i nastalo. I vratimo se sada obnovi obitelji sa porukom: Istraživanjem Isusove obitelji, života Marije i Josipa, njihovih motiva i opredjeljenja. Još više – istraživanjem Boga koji nam se objavio kao obitelj. Kako istraživati? Kleknuti pred njega i darovati mu svakodnevno bar nekoliko minuta vremena da nam se on otkrije, dati Bogu mogućnost da svoju stvarnost polako pretače u naše duhovne prostore. Spoznaja, novost života i snaga za njega, doći će u nas iznutra, polako i gotovo neprimjetno. Nove oči za naše obitelji, nove uši, novo srce – darovat će nam Božja prisutnost u kojoj svakodnevno boravimo u molitvi. Nutarnja praznina ispunit će nas sadržajem.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika