Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Za­služni i uzor­ni du­hov­ni ve­li­kan

U subotičkoj Gradskoj knjižnici 22. siječnja održana je književna večer o životu i djelu pjesnikinje i križarice Tone Kujundžić u organizaciji Matice hrvatske Subotica. Brojnu publiku i sudionike programa, kao i prisutnu sestru Tone Kujundžić, časnu sestru Mariju Anđelinu, pozdravila je u ime organizatora predsjednica Matice hrvatske Subotica Viktorija Grunčić.
    U prvom dijelu programa književne večeri o životu i radu Tone Kujundžić govorila je Branka Rajković, dopredsjednica Matice hrvatske Subotica, koja je rekla kako na harfi patnje počinje prva postaja života Tone Kujundžić, koja se rodila kao siroče na obiteljskom salašu u tavankutskoj župi 2. listopada 1914. godine. Njen otac Ilija Kujundžić poginuo je trinaest dana prije njenog rođenja u I. svjetskom ratu u Galiciji.
KUŠNJE I PATNJE: Tona Kujundžić osnovno obrazovanje stiče u Tavankutu, dok se obitelj nije preselila u grad. »Njen život dobiva novi poticaj kada se 1931. godine upoznala s djelovanjem ‘Križarskog pokreta’. To se dogodilo baš u vrijeme pripremanja i održavanja Prvog euharistijskog kongresa u tek osamostaljenoj Bačkoj biskupiji. Tona je postala djelatna članica ‘Križarskog sestrinstva’, a 1935. godine i njegova predsjednica. Tu dužnost je obnašala do početka II. svjetskog rata«, rekla je Branka Rajković i istakla kako pjesničko stvaralaštvo Tone Kujundžić započinje u razdoblju II. svjetskog rata, kada je ona već teško oboljela od reumatičnog artritisa. Poratni dani donose Toni Kujundžić još teže kušnje i patnje, jer je 1947. godine optužena zbog navodne suradnje s okupatorom. Krivica nije utvrđena, ali je Tona ponovo uhapšena 1949. godine zajedno sa svojom sestrom i majkom. Optužena je zbog ‘špekulacije’, jer nije mogla predati obvezu u žitu i kukuruzu. Obitelj Kujundžić je zbog toga lišena slobode i cjelokupne imovine. Na sam Badnjak 1949., s majkom i sestrom premještene su iz subotičkog u petrovaradinski zatvor iz kojega izlaze u proljeće sljedeće godine i vraćaju se u Suboticu. »Živjela je osamljeno, a osnutkom lista ‘Bačko klasje’ 1978. godine, Tona je nastavila s pisanjem pjesama, članaka i uspomena nakon nekoliko desetljeća šutnje. U razdoblju od 1984., do 1995., njene pjesme objavljene su i u ‘Subotičkoj Danici’. Kada je 1989. godine utemeljen Katolički institut ‘Ivan Antunović’, Tona je postala njegovim počasnim članom«, rekla je među ostalim Branka Rajković o životu i radu Tone Kujundžić koja je umrla 3. travnja 1996. godine. Tijekom predavanja o djelu Tone Kujundžić, njene pjesme su recitirale Jelena i Antonija Pijuković.
KATOLIČKI SVJETONAZORI: U drugom dijelu programa književne večeri vlč. mr. Lazar Ivan Krmpotić održao je predavanje s temom o »Značenju križarstva u životu hrvatskog življa u Bačkoj«, jer je Tona Kujundžić sa skupinom mladih intelektualki izgrađivala temelje križarskog pokreta u Subotici. »Žrtva-euharistija-apostolat, geslo je križarskog pokreta. U siječnju 1930. godine rođeno je križarstvo u Zagrebu, kada su mladi katolici sačinili Pravila koja su podastrli svim hrvatskim biskupima na odobrenje. Javni nastup križarstva bit će na velikom Euharistijskom kongresu 15. kolovoza 1930., u Zagrebu. Svega nekoliko mjeseci kasnije, početkom ljeta dolazi u Suboticu Vilka Švigir iz Zagreba, na poziv sestara Vite i Kristice Križanović i s odobrenjem biskupa Lajče Budanovića osniva se prvo križarsko sestrinstvo u Bačkoj 22. srpnja. Godinu dana kasnije na prvom Euharistijskom kongresu u Subotici, križarstvo se sjajno predstavlja subotičkoj mladeži i veliki broj djevojaka se priključuje tom pokretu«, rekao je vlč. mr. Krmpotić i napomenuo kako je u Subotici uz prvo križarsko sestrinstvo »Bunjevka« stasalo i đačko-srednjoškolsko sestrinstvo, te sestrinstvo katoličkih radnica, a potom je naveo istaknute osobe koje su značajno obilježile ovo razdoblje naše vjersko-narodne povijesti: Maru i Katu Čović, Stanu Rudić, Mariju Cindrić, Maru i Eržiku Pavluković, Mariju Vojnić Purčar, Anicu Balažević, Margu Stipić, Stanu Križanović, Etelu Vojnić Purčar i nadasve Tonu Kujundžić.
»Sastanci križarskog sestrinstva bili su informativnoga, ali još više formativnoga karaktera. Sastanci su izgledali ovako: nakon molitve pročitao se zapisnik s prošlog sastanka s provjerom urađenog. Slijedilo bi predavanje neke od članica na zadanu temu o životu, radu, ponašanju i drugim vitalnim temama, nakon čega bi uslijedila diskusija. Potom su se čitali stihovi, a susret bi završavao govorom duhovnika koji je redovito pratio sestrinstvo«, rekao je među ostalim tijekom svog iscrpnog predavanja vlč. mr. Krmpotić i istakao kako je na kulturnom i nacionalnom polju ovaj pokret stekao neuvelih zasluga, jer se svojim radom duboko povezao s živim tkivom hrvatskog nacionalnog bića i s živim organizmom Katoličke crkve.
U programu književne večeri o životu i djelu Tone Kujundžić glazbene točke izvodio je đurđinski komorni orkestar »Musica Chorda« pod ravnanjem Nele Skenderović.                                 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika