Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Stečevina koja ispravlja nepravdu

Godina dana tiskanja jedinog tjednika na hrvatskom jeziku u Srbiji i Crnoj Gori obilježena je prošloga petka u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. Oko dvjestotinjak gostiju je pozdravio direktor i v. d. urednika »Hrvatske riječi« Zvonimir Perušić koji je govorio o pisanom novinarstvu na hrvatskom jeziku koje je prethodilo »Hrvatskoj riječi«, i o utemeljenju ove novinsko-izdavačke ustanove, te istaknuo:
    »NIU Hrvatska riječ osnovana je s ciljem da na institucionalan i sveobuhvatan način ostvari pravo hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini u oblastima informiranja i izdavaštva na vlastitom jeziku. Pojava Hrvatske riječi bila je, po općoj ocjeni, nakon osnivanja Hrvatskog nacionalnog vijeća, jedan od najvažnijih događaja u novijoj povijesti hrvatske manjinske zajednice u SCG, koja se deset godina borila za priznanje svoga manjinskoga statusa. Stasavajući i razvijajući se, danas nam pristižu ocjene kako smo dobili jedan ozbiljan i respektabilan društveni, politički, kulturni i obiteljski tjednik na hrvatskom jeziku. Tjednik, koji je uz to, smogao snage i u prvoj godini izdati i dva podliska – dječji Hrcko – i jedan za kulturu, čime smo navijestili da će se naklada unutar kuće razvijati, bude li, što očekujemo, daljnjeg razumijevanja i potpore onih čija je to obveza. S tim u svezi, nedavno je oformljen i Izdavački savjet Hrvatske riječi, koji će se upravo baviti osmišljavanjem, planiranjem i realizacijom specijalnih izdanja i nakladničke djelatnosti«, rekao je Perušić.
KONAČNO HRVATSKA JAVNOST: Ispred osnivača ove Novinsko izdavačke ustanove obratio se potpredsjednik Skupštine AP Vojvodine Aleksandar Kravić.
    »Jedna od vrlo važnih odluka vojvođanske skupštine koja je imala vrlo ozbiljnu političku težinu jest odluka da se formira glasilo na hrvatskom jeziku Hrvatska riječ. Čitao sam bar desetak brojeva Hrvatske riječi od ovih koji su izašli i mislim da je uredništvo našlo pravu mjeru i pravi način uključivši vrlo ozbiljna imena novinarstva i stvorivši časopis koji vrijedi pročitati i ne samo ako ste član hrvatske zajednice u Vojvodini već i ako nekoga zanima generalno biti informiran o mnogim stvarima«, rekao je Kravić. Osvrnuo se i na problem televizijskog informiranja na hrvatskom jeziku spomenuvši treće skidanje TV divana s programa TV Novi Sad.
    Predsjednik HNV-a mr. Josip Ivanović je u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća čestitao svim djelatnicima Hrvatskoj riječi godinu dana izlaska lista i to čestitajući prije svega na istrajnosti u radu: »Hrvatsku riječ smo sanjali i priželjkivali, neki su malo aktivnije i poradili na tome da se ona opet pojavi i dobrom voljom demokratskog vodstva Skupštine AP Vojvodine odluka o osnivanju NIU je donijeta. Konačno imamo svoju hrvatsku javnost, imamo prostor na kojem se možemo jedni drugima obraćati sa svojim viđenjima i stavovima, stavljati kritike i sve ono što u demokratskoj javnosti postoji. U tom smislu želim nastavak i plodan rad Hrvatskoj riječi«, rekao je mr. Ivanović.
»HRVATSKA RIJEČ« KAO STEČEVINA: Generalna konzulica RH u Subotici dr. Jasmina Kovačević Čavlović je u svojemu izlaganju, između ostaloga rekla:
    »Slijed događanja nakon parlamentarnihizbora u Srbiji, značaj i težina incidenata, te pričinjena šteta, današnjoj svečanosti daju poseban značaj. Hrvatska riječ je pravovremeno i vjerodostojno izvještavala o događanjima unutar hrvatske zajednice i oko nje. Ne čudi stoga što su se seriji incidenata usredotočenih na demoraliziranje hrvatske javnosti i hrvatske zajednice nepoznati počinitelji svojim bahatim primitivizmom obrušili i na uposlenike našeg tjednika. Nikada nije previše naglašavati da je Hrvatska riječ jedna od stečevina hrvatske zajednice u Vojvodini. Uistinu, Hrvatsku riječ uređuju i pišu oni kojima je primarno određenje zauzetost za promicanje nacionalnih interesa, prevladavanjem uskostranačkih okvira i širom društvenom percepcijom« – zaključila je dr. Jasmina Kovačević Čavlović.
JOŠ UVIJEK POTREBNA HRABROST: »Čestitam kolektivu tjednika Hrvatska riječ na početku koji obećava, ali bih čestitao i Skupštini AP Vojvodine koja je odlučila ispraviti tu situaciju u kojoj su se donedavno nalazili naši sugrađani hrvatske nacionalnosti. Nažalost, ispada da je kod nas još uvijek potrebna hrabrost kada se netko zalaže za ono što je u civiliziranom svijetu normalno. SO Subotica je prije više od pet godina učinila prvi korak za informiranje na hrvatskom jeziku kada je formirala Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice. Odatle su nikli i neki današnji kadrovi Hrvatske riječi. U Subotici se nalaze redakcije dva manjinska pokrajinska glasila i kao takva uživaju pomoć Općine u prvom redu što se tiče osiguravanja poslovnog prostora. To su ‘Het nap’ i Hrvatska riječ. Nije lako novinarima kada im se prijeti, a preko njih i svima koji se bore protiv asimilacije, svima koji se zalažu da se održi bogatstvo različitosti. Nažalost, dosta je par zlonamjernih da pokvari ono što tisuće tolerantnih i pozitivnih ljudi uradi« rekao je ovom prigodom gradonačelnik Subotice Géza Kucsera.
DIO MULTINACIONALNE VOJVODINE: Načelnik odjela za manjine i iseljeništvo pri Ministarstvu vanjskih poslova RH Andrija Jakovčević je u petak istaknuo:
    »Čestitam uredniku i uređivačkom timu prvu godišnjicu ‘Hrvatske riječi’, svima onima koji su pridonijeli da ovaj list poslije gotovo pedeset godina ponovno zaživi. Lijepo je što je to napravljeno uz svekoliku pomoć Skupštine AP Vojvodine, što je svakako civilizacijsko djelo koje podržava multinacionalnu Vojvodinu. Vojvodina se ne može opisati bez doprinosa svih nacionalnih zajednica koje u njoj žive, pa tako i hrvatske zajednice koja je tu stoljećima. Zato poručujem neka se čita i govori hrvatska riječ, upravo kao dokaz tolerancije na ovom prostoru«.
UZVANICI: Među uzvanicima ove prolave, osim već spomenutih, veleposlanik RH u Beogradu Davor Božinović, treći tajnik u Veleposlanstvu RH Stipan Medo, konzul prvog razreda u Generalnom konzulatu RH u Subotici Miroslav Kovačić, generalni konzul RH u Pečuhu mr. Ivan Bandić, pokrajinski tajnik za informiranje Rafail Ruskovski, predsjednik pokrajinskog Odbora za informiranje Đorđe Subotić, predsjednik pokrajinskog Odbora za međunacionalne odnose Kalman Kuntić, potpredsjednici SO Subotica Lazar Baraković i Saša Vučinić, predsjednik IO SO Subotica Árpád Papp sa suradnicima, predsjednik IO HNV-a Lazo Vojnić Hajduk, v. d. predsjednika DSHV-a Petar Kuntić, predsjednik HNS-a Franjo Vujkov, te predstavnici brojnih kulturnih, političkih i društvenih institucija iz Vojvodine, drugih manjinskih listova, te svećenstva.
    U petak su proslavu godišnjice izlaženja Hrvatske riječi obogatili Jelena Mlinko prigodnom recitacijom, te članovi Subotičkog tamburaškog orkestra na čelu sa Stipanom Jaramazovićem. Kraj proslave je zaslađen tortom slastičarne »Selenča«, vlasnika Gojka i Jankice Zeljko iz Sombora s logotipom Hrvatske riječi.                           

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika