Arhiv tekstova
Vilma Vukelić U STIJEŠNJENIM GRANICAMA (Matica hrvatska Osijek, Osijek 1997.)
Knjiga Vilme Vukelić »U stiješnjenim granicama« romaneskna je kronika, koja je kao književna vrsta odista rijetka u hrvatskoj literaturi. Vilma Vukelić (1880 – 1956), pripada među one osječke stvaraoce koji su se književno artikulirali isključivo na njemačkom jeziku, a ovaj njen roman preveo je dr. sc. Vlado Obad.
Romaneskna kronika »U stiješnjenim granicama« određena je potenciranom sviješću o povijesnosti. Djelo je tematski ukotvljeno u povijesno razdoblje s kraja 19. i početka 20. stoljeća u polietničkoj osječkoj gradskoj sredini. Kroničar je distancirani epski promatrač koji u dužem vremenskom razdoblju prati razvoj neke znatnije društvene skupine, događaje u nekome gradu ili pak povijest cijeloga naroda. No, književnik nije suparnik historiografu, jer dok posljednji opisuje stvarne i neponovljive događaje, pri umjetničkom oživljavanju prošlosti, kako je to ustvrdio Lessing u »Hamburškoj dramaturgiji«, za književnika nije toliko važno da se bezuvjetno i doslovce pridržava primarnih povijesnih izvora, nego je važno da sagleda »istinsku bit epohe« u kojoj se kreće njegova stvaralačka imaginacija.
Vilma Vukelić književno je evidentirala dvadeset godina vladavine bana Khuena Hedervarya (1883. – 1903.). Kroničara odlikuje uvid u neumoljivost povijesnog kretanja: politička uvjerenja, moralni nazori, staleška pripadnost, ali pripovjedač ipak ne može bez priče. Vilma Vukelić je uporište pronašla u anegdotskoj potki. Ban Hedervary navodno je Osječanima obećao nevjerojatnih pet milijuna guldena kao nagradu za besprimjernu lojalnost mađarskoj kruni. »Našavši uporište romana u političkoj anegdoti, autorica je uz vedar humoristični odmak mogla progovoriti, kako o malograđanskom i pridvorničkom mentalitetu Osječana, tako i o instrumentima ondašnje političke vlasti«, piše među ostalim dr. sc. Vlado Obad u predgovoru romana. Vilma Vukelić prikazuje povijesni kontinuitet razdoblja u kojemu je ban Hedervary u duhu Hrvatsko-ugarske nagodbe (1968.), trebao Hrvatsku politički i gospodarski podrediti Ugarskoj. Karakterističan primjer takvih nastojanja je »Izborni zakon« kojim je ban ekstremno suzio pravo glasa, pa je samo dva posto stanovništva, onog najbogatijeg, moglo glasovati, čime je Hrvatska postala zemlja s najskučenijim izbornim pravom u Europi. Uz književno evidentiranje događaja vezanih za vladavinu bana Hedervarya ova romaneskna kronika živi u bogatoj paleti likova. Izuzetno uspješno su ustrojeni likovi iz družine koja se okuplja u neuglednoj krčmi »Crveni kokot«. Te likove karakterizira osobenjačka individualnost. Svi su oni brodolomnici koji se svojim nesvakidašnjim opsesijama i samosviješću nisu mogli uklopiti u konvencionalni svijet prosječnosti. Vilma Vukelić uspjela je ovom romanesknom kronikom sagledati »istinsku bit epohe« i uspješno prikazati likove osječkih građana.
