Arhiv tekstova

11. travnja 1886.

 

Održana je osnivačka skupština Crvenog križa Subotice, na kojoj je za predsjednika izabran József Szigeti. Dva dana kasnije formirana su još dva upravna odbora ove organizacije, posebno muški i posebno ženski.

 

12. travnja 1941.

 

Tridesetak minuta poslije ponoći snažna eksplozija zatresla je grad. Dignut je u zrak most iznad podvožnjaka kod željezničkog kolodvora. U promjeru od nekoliko stotina metara popucali su zidovi zgrada, a od zračnog udara razbijena su okna na prozorima. Razoren je vodotoranj, dio Kolske radionice i spaljeno skladište nekadašnjeg Ferruma. Oko tri sata, pred zoru, završeno je povlačenje vojske Kraljevine Jugoslavije. U šest sati postrojbe Horthyijeva režima, bez ikakva otpora, ušle su u Suboticu. Okupacija je trajala do 10. listopada 1944. godine, kada je Subotica oslobođena.

 

12 travnja 1975.

 

Umro je Vladislav Vlado Kopunović, spisatelj, novinar, glavni i odgovorni urednik tjednika »Hrvatska riječ«. Iskonstruiranom optužbom da je ibeovac i neprijatelj zemlje, smijenjen je s čelnog mjesta u tjedniku. Kao plodan spisatelj surađivao je u časopisima »Bunjevačko kolo«, »Njiva«, »Rukovet«, Letopis Matice srpske i dr. Zastupljen je u Antologiji proze bunjevačkih Hrvata. Rođen je 2. siječnja 1917.

 

12. travnja 1983.

 

Umro je Marko Čović, književnik, publicist, kulturni i javni djelatnik. Diplomirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Bio je čelnik nekoliko dnevnih listova i časopisa. Neposredno uoči svršetka II. svjetskog rata izbjegao je u inozemstvo, živi, radi i stvara u Italiji, kasnije u Južnoj Americi, a kraće u Zapadnoj Njemačkoj. Autor je desetak djela, među njima romana Doktor filozofije, zbirke novela »Žito zove«, autobiografske proze »Priča o lopti« i dr. rođen je 17. prosinca 1915. godine u Subotici.

 

13. travnja 1834.

 

Umro je Pavao Sučić,  biskup u Stolnom Biogradu (Székesfehérváru), potomak glasovite plemićke obitelji prvih subotičkih kapetana nakon doseljenja Hrvata Bunjevaca u ove krajeve potkraj XVII. stoljeća. Pisao je propovijedi, govore i druga djela. Rođen je 11. siječnja 1768.

 

13. travnja 1919.

 

Rođen je Gáspár Ulmer, viši arhivist, povjesničar, znanstvenik. Od 1954. do mirovine uspješno je djelovao u Historijskom arhivu Subotice. Autor je desetak većih studija i monografije koje su djelotvorno popunile prazninu u našoj inače oskudnoj historiografiji. Bio je počasni građanin grada Subotice. Umro je 1. siječnja 2003. 

 

13. travnja 1944.

 

Rođen je Branko Jegić, pjesnik, esejist, kritičar. Nakon gimnazije završio je teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi 1970., ali se nije zaredio. Ostao je laik, odan Crkvi. Za života je objavio pjesničku plaketu »Jeka ravnice«, a posthumno mu je u izdanju NIU »Hrvatska riječ«, tiskana zbirka pjesama »Ja, hodočasnik«. Umro je 19. ožujka 2002.

 

14. travnja 1941.

 

U poslijepodnevnim satima Vrhovni stožer mađarskih domobranskih postrojbi je saopćio da je zaposjednuto cijelo područje međuriječja Dunava i Tise. Time je okončana vojna operacija, ponovnog prisajedinjenja ranije otrgnutih teritorija Bačke Kraljevskoj kruni Mađarske.

 

14. travnja 1789.

 

Na razdaljini od Budimpešte do Zemuna, dugoj oko 400 kilometara uspostavljen je poštanski promet. Poštanska trasa je prolazila kroz Soroksár, Halaš, Meljkut, Suboticu, Topolu, Vrbas, Petrovaradin, te preko dijela Srijema, do Zemuna. 

 

14. travnja 2006.

 

Na tribini Književni petak u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici predstavljena je produkcija subotičke novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« koja je za godinu dana objavila 15 knjiga, postavši po ocjeni književnog kritičara Branimira Donata najzapaženiji promoter knjiga hrvatskog izvandomovinstva u svijetu.

 

15. travnja 1941.

 

U ranim jutarnjim satima u Suboticu je stigao specijalni policijski odred od 200 pripadnika, a poslije podne su ulicama špartali odredi mađarske žandarmerije, poznati po svojim crnim perjanicama na šeširima. Mađarska državna željeznica preuzela je subotičko prometno čvorište i kolodvor.

 

16. travnja 1818.

 

Pucnjavom iz mužara (prangija), glazbom i prigodnim govorima položen je temeljni kamen nove katne zgrade gimnazije. Nalazila se na glavnom gradskom trgu, tik do tadašnje Gradske kuće.

 

16. travnja 1981.

 

U Pločama, gdje je službovao, u 52. godini, umro je subotički spisatelj, autor četiri zbirke pjesama, i plodan prevoditelj Ante Zolnaić, dugogodišnji član Uredništva književnog časopisa »Rukovet«. Rođen je 12. rujna 1929.

 

16. travnja 1994.

 

U malom parku na trgu nadomak Gradske  kuće otkriven je spomenik književniku i prevoditelju Danilu Kišu (1933.-1989.). bista je djelo subotičke kiparice Erzsébet Weill.

 

17. travnja 1903.

 

Preminuo je franjevac Ivan Jesse Kujundžić, pisac i prevoditelj, profesor filozofije i gvardijan. Njegove pripovijetke oslikavaju propadanja bunjevačkohrvatskih obitelji i neskrivena su kritika neljudskih odnosa između staleža. Pisao je, također, priče u humorističkom ozračju, kao i crtice iz vojničkog života. Rođen je 23. listopada 1842. u poznatoj subotičkoj obitelji.  

  

17. travnja 1986.

 

Subotičanki Lujzi Mihalčić (93) uručena je Medalja pravednika, u subotičkoj Židovskoj općini. Priznanje joj je dodijeljeno što je travnja 1944., u vrijeme deportacije subotičkih Židova u Aushwitz i druge konc-logore, prihvatila i skrila djevojčicu Miru Adanju i tako joj spasila život.