Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Coca - Cola i Vi

Iako je vani temperatura ispod ništice, i više je vrijeme za topli čaj, jedan ledeni napitak naručuje se, kupuje i pije više od vrelog zimskog konkurenta. Nije u pitanju nikakva enigma, jer je odgovor posve jednostavan. Coca – Cola se jednako pije neovisno o godišnjem dobu na svim kontinentima i podnebljima našeg planeta, nepromijenjenog okusa i kvalitete po originalnoj recepturi još iz 19. stoljeća.
118 GODINA COCA-COLE: Najpopularnije bezalkoholno piće pojavilo se na svijetu, koji će ubrzo osvojiti, još davne 1886. godine, kada je i oficijelno registrirano i zaštićeno zaštitnim znakom svog imena. Na početku se ovaj gazirani napitak karamel boje prodavao po pet centi za čašu, uz golemu senzaciju i popularnost izazvanu pojavom nesvakidašnjeg pića koje se reklamiralo kao »dobro za trbuh«. Prodaja Coca-Cole, u tom pionirskom periodu njene ekspanzije na tržištu, vršila se iz specijalnih aparata na točenje, jer vlasnik kompanije Asa Griggs Candler nije previše polagao na mogućnost flaširanja svog produkta. No, jedan od prodavaca čudesnog gaziranog napitka Joseph A. Biedenharn iz Vicksburga, Mississippi u svojoj prodavaonici slatkiša pokrenuo je 1894. godine prvo punjenje Coca-Cole u obične boce marke Hutchinson. O svojoj ideji je obavijestio vlasnika kompanije Candlera, ali je ovaj ostao dosljedan svojoj prvobitnoj nakani originalne prodaje iz aparata sličnih onima u kojima se pravi limunada.
    Neviđeni bum na tržištu, koji je izazvala »Coke«, zainteresirao je 1899. godine dvojicu mladih odvjetnika Benjamina F. Thomasa i Josepha B. Whitheada iz Chattanooge, Tennesse koji su u pregovorima s vlasnikom kompanije Candlerom dobili ekskluzivna prava na bocu po cijeni od jednog dolara na teritoriju SAD. Ubrzo im se pridružio i treći odvjetnik John T. Lupton, te su ambiciozni i poduzetni juristi započeli unosni biznis. Podijelivši američki teritorij na tri interesna dijela, započeli su tijekom prvog desetljeća 20. vijeka s intenzivnom prodajom prava na flaširanje svim zainteresiranim prodavačima sve popularnijeg gaziranog osvježavajućeg napitka. Ali, ono što »dobro ide« oduvijek je bilo predmet pokušaja imitacije unatoč legalnih i zaštićenih prava originalnog vlasnika patenta. U želji da se to spriječi, vlasnici prava za flaširanje raspisali su natječaj za originalnu bocu Coca-Cole. Tzv. konturna boca, čiji dizajn podsjeća na obline ženskog tijela, djelo je Root Glass Company Terre Hautea iz Indiane, pobijedila je na natječaju, postavši jedan od najpopularnijih patenata i zaštićenih znakova u cijelom svijetu sve do današnjih dana.
INTERNACIONALNOST: Mega popularnost napitka, koji se nezaustavljivo širio po svim saveznim državama SAD, neumitno je dovela do promišljanja o »internacionalizaciji« unosnog biznisa i njegova plasmana izvan matične zemlje. Osvajanje ostatka svijeta započelo je u dvadesetim godinama prošlog stoljeća otvorenjem postrojenja u Francuskoj, Guatemali, Meksiku, Belgiji, Italiji i Južnoj Africi. Na početku Drugog svjetskog rata Coca-Cola se već punila u 44 zemlje diljem svijeta. Planetarna ekspanzija dovela je do proširenja kapaciteta i inventivnih promjena u ambalaži, te se počelo puniti u boce veće zapremine. Prva konzerva (limenka) pojavila se 1960. godine, ostajući do danas jedno od najpopularnijih »pakiranja«. Danas, u prvim godinama trećeg milenija i svom trećem stoljeću uspješnog egzistiranja u svakodnevnom životu milijuna njenih konzumenata, Coca-Cola je popularnija nego ikad. Vrhunskom reklamom i marketinškom strategijom uspjela je obraniti svoj globalno poznati brand, osvojivši sve neosvojene teritorije i milijarde novih potrošača. Otvaranjem bivšeg SSSR-a i Kine prema zapadnome svijetu diljem Istoka »nicali« su reklamni panoi i svjetleće reklame pića koje je najbolje kada je ledeno hladno i koje piju svi bez obzira na dob i uzrast. Amerika je izmislila Coca-Colu, ali je svijet postao njen dom.
COCA-COLA I SPORT: Najjaču promotivnu djelatnost Coca-Cola ostvaruje na polju sportskog marketinga i svojim znakovitim prisustvom na svim velikim natjecanjima poput Olimpijada, Svjetskih, Europskih i inih prvenstava. Ali vrijedno je spomenuti, kako je ova kompanija nebrojeno puta sponzorirala i razna manje atraktivna sportska događanja mlađih kategorija, ostvarujući maksimu poslovanja firme u jakim i dobrim odnosima između proizvođača i potrošača. Ovo gazirano osvježavajuće piće na bazi biljnih ekstrakata obojeno karamelom ima osobinu da ga vole piti svi, bez obzira na status i uspješnost. Poslije sportske aktivnosti, bila ona profesionalna ili rekreacijska, pogotovu u toplim proljetno-ljetnim danima, ledena Coca-Cola najbolje osvježava i vrhunske i obične sportaše. Na koncu, interesantno je zamijetiti kako velika većina »kokakoličara« koji započnu piti svoje piće u djetinjstvu ostaju mu vjerni i u poznoj starosti, jer Coca-Cola ne poznaje dobne granice u privrženosti svojih obožavatelja!                                       

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika