Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Šest košarkaških desetljeća

Druženje s košarkaškom loptom Karlo Kopilović započeo je još davne 1946. godine, kada je u prvim poslijeratnim godinama započeo s prvim treninzima u pionirskoj momčadi KK Spartaka iz Subotice. Igrajući na mjestu »playa«, tj. organizatora igre, bio je aktivan sve do 1962. godine, kada se preselio uz crtu terena »aktivirajući« se u novoj ulozi. Ulozi košarkaškog trenera koji već puna četiri desetljeća uspješno radi s košarkašima i košarkašicama, podučavajući ih tajnama ove lijepe i dinamične igre pod obručima.
HR: Gotovo šest desetljeća ste u košarkaškom sportu, a više od četrdeset godina radite kao trener. Kako ste se odlučili igračku karijeru nastaviti sportsko-pedagoškom?
Glavni »krivac« za moju trenersku karijeru bio je Nikola Pavković, bivši igrač i tada nastavnik u OŠ »Ivan Goran Kovačić« iz Subotice, me je pozvao da mu pomognem u radu s djecom u školi. Bilo je školske 1959.-60. godine, i započevši rad s djecom nisam ga prekidao do danas…
HR: Odlučivši se za trenerski poziv svoja znanja iz aktivnog igranja usporedo ste kontinuirano dopunjavali stručnim usavršavanjem kod vrsnih košarkaških stručnjaka.
Nekoliko puta sam bio na stručnom usavršavanju i stažiranju kod vrhunskih stručnjaka poput Bore Stankovića, dugogodišnjeg generalnog sekretara FIBE, legendarnog košarkaškog maga profesora Nikolića, negdašnjeg saveznog izbornika Žeravice i još nekih eminentnih košarkaških veličina. Gledajući ih kako rade, »upijao« sam znanje i zanat košarkaškog trenera.
HR: Vašu trenersku karijeru obilježila je svestranost u radu sa svim dobnim kategorijama između oba košarkaška pola.
Kada sam počeo profesionalno da radim, na samom početku, bio sam jedini košarkaški trener u Subotici, i meni nije bilo teško da radim i s djecom i sa seniorima. Također nikad nisam pravio razliku u radu s muškarcima ili djevojkama, uvijek je u prvom planu bila košarka.
HR: Razvoj muške košarke u Subotici umnogome »duguje« vašoj trenerskoj palici.
Kada sam započeo na klupi Spartaka natjecali smo se u najnižem (sreskom) rangu, da bi kontinuiranim radom uspjeli stići do druge savezne lige Istok, što je u bivšoj zajedničkoj državi bilo izuzetno jako ligaško natjecanje.
HR: No, jedan sukob na relaciji trener-uprava odveo Vas je, prije dvije decenije, definitivno u žensku košarku.
Istina je da sam došao u konflikt s tadašnjim predsjednikom kluba i prešao da radim s pionirskom školom. Dolaskom bivšeg igrača Tome Popovića na čelo kluba i poslije njegovog ličnog nastojanja i uvjeravanja, pristao sam da radim s djevojkama i uspio sam napraviti dobre rezultate u pionirskom i juniorskom uzrastu.
HR: Djevojke iz pionirske košarkaške škole dominirale su saveznom košarkaškom scenom.
Generacija Wildove, Bašićeve i ostalih djevojaka iz pionirske škole prebačena je u Spartak i postale su savezne pionirske prvakinje bivše države pobjedom u finalu protiv Elemesa iz Šibenika.
HR: Radili ste uspješno s oba košarkaška pola. Je li lakše trenirati mušku ili žensku ekipu?
Rad s djevojkama je vrlo specifičan zbog objektivnih uvjeta rada na relaciji muški trener – ženska ekipa, koji isključuju normalnu »mušku« komunikaciju u radu s muškom momčadi. S momcima se može razgovarati i u svlačionici, što je kod cura, posve normalno, nemoguće, povrh toga djevojke su često preosjetljive na kritike, znaju zaplakati, imaju »emotivnih« problema. No, lijepo je raditi s oba košarkaška pola…
HR: Profesionalizacija ženske košarke produžila je košarkaški vijek mnogih igračica.
Mogućnost osiguranja životne egzistencije igranjem košarke ostavile je mnoge igračice aktivnim i poslije dvadeset i neke godine, koje su u vrijeme amaterskog bavljenja bile granične za prestanak treniranja kod mnogih djevojaka. Dosta je naših bivših igračica koje su na pragu treće decenije, ali i dalje s uspjehom igraju…
HR: Modernizacija košarkaške igre, uz poboljšanje uvjeta za rad, značajno su pomogli popularizaciju ove igre.
Kad smo mi počinjali još se znalo igrati i na šljaci, zimi u hladnoj dvorani Gimnazije, dok je danas posve drugačije. Uz to košarka kao igra doživjela je veliki globalni razvoj, uz znatan napredak svih njenih čimbenika. Mnogo brže se igra, pravila su drastično promijenjena i sve to čini košarku jednim od najpopularnijih sportova današnjice. Uzmite samo da u naše vrijeme za napad nije bilo vremenski limitirano…

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika