Nova vlast misli da, samim tim što se deklarisala za reforme i za ulazak u Evropsku uniju, nevladine organizacije treba u svemu da podržavaju politiku premijera, i određenih političara koji čine njegovu vladu. Mi smatramo da je vrlo dobro da imamo vladu koja kaže da hoće ovu zemlju da uvede u red razvijenih društava. Međutim, to ne znači da ćemo podržavati svaki postupak Vlade i premijera, jer su mnogi njihovi postupci, izjave i dela u njihovoj kratkoj vladavini zaslužili ozbiljnu kritiku. Nataša Kandić, direktor Fonda za humanitarno pravo, «Srpska reč«, 29. siječnja 2003.
Navodni prvaci
Zgodni ste vi Hrvati: kad igrate zonu 6-0 i kad vas, kao prvake svijeta, ignorišemo, jer nas još niste pobedili. A dok Srbe ne pobedite, niste ništa. Kad ćete već to jednom shvatiti, vi, navodni svjetski prvaci u tzv. potugalskom »andbollu«? E, kad to budete zgotovili - možemo onda da pričamo o odšteti od 140 ili, nismo mi baš idioti, o 130 ili 120 milijardi dolara. Uostalom, zemlja koja ima Prvaka sveta u rukometu mora da računa na odštetu od bar 110 milijardi: nama Pantovčak, Britanac, Ilica...A vama sve ostalo. Zar ovo nije pravi sedmerac? Petar Luković, »Feral«, 8. veljače 2003.
Spreman za Haag
Iz optužnice protiv Miloševića ništa ne sledi. Ne može učešće u ratu biti ratni zločin. U optužnici Miloševiću tretira se samo moje učešće u ratu i nagađa se. Ne iznosi se nijedna činjenica da su dobrovoljci Srpske radikalne stranke počinili neki ratni zločin. Još nijedan naš dobrovoljac koga smo iz Srbije ili Crne Gore organizovano uputili u određenu borbenu jedinicu nije optužen nigde za ratne zločine. Apsolutno sam siguran da nikada nisam učestvovao u nekom zločinu, nisam druge podstrekavao da čine ratne zločine i nisam prikrivao zločine. Ako sam negde saznao da je počinjen ratni zločin, odmah sam saopštavao javno i znate koliko sam ljudi povodom toga prozivao u javnosti u proteklih 12 godina. Dakle, meni ne mogu da nađu ništa. Zbog toga sam potpuno siguran u uspeh moje borbe i obračuna sa Haškim tribunalom. Vojislav Šešelj, predsjednik SRS, »Nin«, 6. veljače, 2003.
Srbogorci
Od određivanja skraćenice (koja će nam biti određena - dvoslovna ili troslovna - ako mi sami ne kandidujemo neku), mnogo je teži problem kako će se zvati »naslednik« Jugoslovena ili kako napraviti etik i knetik. Legitimno, po zakonima jezika, to bi mogli učiniti od dveju raspoloživih morfema - Srb i Gor, izvučenih iz Srbin i Crnogorac ili Srbijanac i Crnogorac, a opet po principu podjednake zastupljenosti, te bi »naslednik« Jugoslovena bio Srbogorac (jedino što bi u vezi sa ovom složenicom, izvedenom iz raspoloživog jezičkog materijala, legitimnom baš kao Crnogorac ili Crnotravac, na primer, moglo da izazove negodovanje je to što bi Srb bilo na prvom mestu). To niko ne treba da odobri, kao što se ništa i ne ukida, jer niko nema ta ovlašćenja, već se radi o stavu, mišljenju, ispravci, predlogu itd. Branko Brborić, sekretar Odbora za standardizaciju srpskog jezika, »Danas«, 11. veljače, 2003.