Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Bombardiranje? Déjá vu.

Evo se sprema neumitno. Repetitio bombardiranja Iraka nakon 12 godina. Neizvjesnost je samo oko novih vrsta oružja koja će se stuštiti na pustinjska i gradska područja pod kontrolom Saddama Husseina. Upoznat ćemo neke nove »nevidljive« bombardere, »super-inteligentne« bombe, radare koji uključuju rakete koje u oko pogađaju snajperistu u podrumu, neprobojne tenkove, helikoptere u koje stane deset kamiona, nove vreće za mrtve s rashladnim uređajima i sijaset inovacija koje rat čine suvremenim, takoreći humanim.
Budući da sam preko CNN-a svjedočio napadu na Irak iz 1991, na vlastitoj koži iskusio rušenje Sarajeva dobrih 100 dana, gledao kroz prozor kad je pala granata u ulici Vase Miskina, a netom prošao Draškovićevom ulicom kad su na nju pali Martićevi »zvončići«, da bih na kraju iz sigurnosti pratio bombardiranje Beograda i pripadajućih srbijanskih mjesta, mogu reći da me najavljena destrukcija Iraka ostavlja bez definiranih emocija.
Kao pristojan poznavatelj mentaliteta naroda na bivšejugoslavenskom prostoru, usudio bih se nagađati kako će Srbi, u solidnoj većini, s gnušanjem pratiti novu podvrstu »rata protiv terororizma«, identificirajući vlastitu sudbinu s iračkom, jer »nije li riječ o osionom napadu super-sile protiv male zemlje koja se samo bori za svoj opstanak i očuvanje vjekovne tradicije protiv udruženih imperijalista i masonskih globalista?« Već zamišljam komentar u nekim beogradskim novinama: »Može se vama, gospodo Amerikanci, ne sviđati Saddam Hussein, koji nije ništa bolji ali ni gori od vašeg Pinocheta, Somoze, Batiste, Marcosa, Franca, Salazara, Suharta, Mobutua, Čombea, Bokasse, Sharona, grčkih, argentinskih i inih generala s kojima ste tikve sadili i dolarima ih održavali na vlasti. Otkud toliko licemjerja da jedne sudite na smrt, zajedno s desecima tisuća nevinih žrtava, dok druge darujete ordenjem i obučavate im vojnike koji će braniti njihove odurne režime?«
U Bosni i Hercegovini, bošnjačko stanovništvo javno će reagirati umjerenije, ali na čaršiji će starci, koje će pozorno slušati mladi, meditirati kako »uvijek stradaju mali i nemoćni« i kako se po pravilu to »uvijek događa muslimanima«.
Makedonci će biti uz Amerikance, ako misle da će im se to isplatiti u naknadnom obračunu sa svojim Albancima. Ovi će, pak, procjenjivati koliko su Srbi za Saddama, pa će u toj mjeri biti protiv, ali će se povremeno podsjetiti da su oni većinom muslimani.
Slovenci, pragmatični kao obično, isporučit će nekoliko općepoznatih parola o civilizacijskim tekovinama, ljudskim pravima, s temeljnom porukom da se rat treba čim prije završiti (u američku korist) sa što manje civilnih žrtava. Usput će neki ocvali dečki iz »Mladine« organizirati mlađe klince da prosvjeduju ispred zgrade Vlade, tek toliko da bi se održao europski imidž.
Kod Hrvata, čudna situacija. Po anketama, 70 posto ih ne podržava napad na Irak, ali je šef diplomacije Tonino Picula, uz javno nešto suzdržanijeg Račana i još opreznijeg Mesića, potvrdio da je Hrvatska službeno uz Vilnius skupinu (deset tranzicijskih zemalja) koja se svrstala uz američku koaliciju. Dakle, uncle Sam udri po Saddamu, Hrvatska je uz vas!
E, ali nije tako jednostavno. Ova koalicijska vlada, nagrižena unutarnjim sukobima, dopušta si još jedan luksuz da pliva kontra struje javnog mnjenja. Probala je to s Piranskim zaljevom, brzim parafom granice sa Slovencima, ali se nakon gužve u medijima, koja se prenijela u Sabor, morala povući. Pobunila se javnost i zbog mutne prodaje hotela »Sunčanog Hvara« slovenskim »Terme Čatež«. Opet je Račan morao uzmaknuti, s dosta ožiljaka. Sada je gužva oko prodaje sisačke željezare Rusima, a otpor raste i prema dolasku tankera podno Krčkog mosta gdje bi se ruskom naftom opskrbljivala američka flota. Naravno, nije hrvatska uloga u ratu protiv Iraka vrijedna pomena, ali ako se po ekranima budu nizale snimke mrtve djece i unakaženih ljudi, nema bolje prilike za opoziciju i neke vrdajuće koalicijske partnere da otvore pitanje neuspjeha hrvatske vanjske politike kojom se ova Vlada toliko dičila u nedostatku opipljivijih ekonomskih rezultata. Predviđam komentar u »Vjesnikovim« pismima čitatelja: »Zar je Hrvatska, nakon vlastitih strahota u ratu, morala poduprijeti jednu razarajuću silu kojoj ne treba potpora vojnog patuljka? Ta gesta pred Europom, nažalost, legitimira našu zemlju kao američkog pripuza umjesto da smo hrabro stali uz Staru Europu: Njemačku i Francusku, s kojima ćemo dijeliti budućnost.«
No, to je priča na dugom štapu, u stilu one Tuđmanove »ki bi da bi«. Vjerojatnije će se rat brzo završiti, Amerikanci će hvaliti svoje heroje i tehniku, a Hrvati će se vratiti svojoj svakodnevici, glamouru bogatih i preživljavanju ostalih.
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika