Vijesti

14.02.2003

Vijesti

Srijemsko predstavljanje »Hrvatske riječi«

Novi Slankamen - Nakon što je izašao prvi broj »Hrvatske riječi«, poslije predstavljanja lista u Novom Sadu i Subotici, ovaj tjednik na hrvatskom jeziku predstavljen je i u prostorijama najstarije hrvatske kulturne udruge u Vojvodini, HKPD-a »Stjepan Radić« u Novom Slankamenu. Slankamenci su organizirali predstavljanje sa željom da upoznaju čitatelje ovog dijela Srijema s listom i ljudima koji izravno sudjeluju u njegovu kreiranju.

Na predstavljanju su bili nazočni predstavnici hrvatske zajednice iz Zemuna, Srijemske Mitrovice, Rume, Golubinaca, Srijemskih Karlovaca, Beške i Petrovaradina. U ime domaćina na srijemskom su predstavljanju »Hrvatske riječi« govorili predsjednik HKPD-a »Stjepan Radić« Franjo Klešić i vijećnik HNV-a iz Slankamena Vladimir Bošnjak, a u ime NIU »Hrvatska riječ« predsjednik privremenog Upravnog odbora Tomislav Žigmanov te v.d. direktora i glavnog i odgovornog urednika Zvonimir Perušić.

Uz sve pohvale za prvi i drugi broj, bilo je postavljeno i nekoliko pitanja u svezi s pretplatom i distribucijom novina. Naime, u inđijskoj općini nije bilo moguće kupiti prva dva broja »Hrvatske riječi«, no dogovoreno je da će se tim povodom intervenirati, te zaključeno kako je pretplata ipak najsigurnija.

Treba reći i da su lokalni mediji najavili predstavljanje »Hrvatske riječi« u Novom Slankamenu, te da se, unatoč pozivima, nije pojavio predstavnik niti jedne medijske kuće. Htjeli bismo vjerovati da je to propust zbog zauzetosti, no nije prvi puta da nas novinari ignoriraju, osobito kada se treba afirmirati hrvatska nacionalna zajednica.

V. B.

Godinu dana KPZH »Šokadija«

Sonta - Ovih se dana navršila prva godina rada Kulturno-prosvjetne zajednice Hrvata »Šokadija« u Sonti, te je 18. siječnja bila održana godišnja skupština. Kako je tom prigodom istaknuo predsjednik Društva Mata Zec, zahvaljujući grupi entuzijasta koja je osnovala Društvo, uz veliku moralnu i materijalnu potporu mjesnog župnika vlč. Željka Augustinova i obitelji Poznanović iz Kanade, tijekom prve godine rada »Šokadija« je imala niz nastupa, uglavnom u Republici Hrvatskoj. U studenome prošle godine Društvo se prvi put predstavilo Sonćanima organiziranjem »Šokačke večeri« uz sudjelovanje gostiju iz Bačkog Monoštora, Sombora i Valpova (Hrvatska).

Ivan Andrašić

U Hrvatskom domu u Somboru održan »Kokica bal pod maskama«

Sombor - Hrvatsko kulturno umjetničko društvo »Vladimir Nazor« iz Sombora organiziralo je 8. veljače u Somboru tradicionalni Kokica bal pod maskama. Ove godine je, za razliku od prethodnih, organizator odlučio spojiti popularni Kokica bal, koji u Somboru ima već dugu tradiciju, s »maskembalom«, koji je omiljen među mladima. Uz bogatu večeru, dobru glazbu i dobro osmišljen program, gosti su se zabavljali sve do ranih jutarnjih sati. Maska je bila obvezna za sve goste, a zastupljene su bile sve generacije, od onih najmlađih, djece predškolskog uzrasta, do onih najstarijih, od preko sedamdeset godina.

Silvija Vilim

Održano Racko prelo u Baćinu

Baćin, Republika Mađarska - U selu Baćin, nedaleko od Kaloče, u organizaciji Hrvatske manjinske samouprave u subotu, 8. veljače, održano je Racko prelo. Program prela je otvorila plesna skupina Osnovne škole iz Baćina, a potom su nastupili i članovi KPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brijega. Gosti Rackog prela bili su generalni konzul Republike Hrvatske u Pečuhu mr. Ivan Bandić, vicekonzul Zlatko Kožuhar, te potpredsjednik županije Albert Alfrédi. Goste je zabavljao tamburaški orkestar iz Dušnoka. U Baćinu inače djeluje KUD »Vodenica«, koje je osnovano 1999. godine i broji oko sto članova.

Zlatko Gorjanac

Obnova zgrade Hrvatskog doma

Sombor - Zgrada »Hrvatskog doma« u Somboru, vlasništvo Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva »Vladimir Nazor«, koja je građena prije pedesetak godina doprinosima građana, sada je u veoma teškom stanju. Stoga je Upravni odbor HKUD-a »Vladimir Nazor« donio odluku o pristupanju obnovi i dogradnji ovoga objekta.

Idejni projekt rekonstrukcije i dogradnje uradio je somborski arhitekt Josip Parčetić, a prilikom izrade projekta vodio je računa o ambijentu, odnosno zaštiti arhitektonske cjeline grada Sombora.

Projekt je koncipiran tako da se može podijeliti na više faza, tako da će se gradnja vršiti u skladu s prilivom financijskih sredstava, a po prioritetima koji se utvrde. Idejnim projektom rekonstrukcije i dogradnje predviđeno je da se na kraju realizacije projekta dobije objekt veličine 1890 četvornih metara s velikom svečanom dvoranom za priredbe, garderobom i svlačionicom, klubom i šah dvoranom u prizemlju, barom i ljetnom baštom u dvorištu. Na prvom katu predviđena je učionica s knjižnicom, dvorana za računare i dvorana za održavanje sastanaka. Ukupna vrijednost ove investicije je 473.202 eura.

Sredstva za gradnju trebala bi se osigurati od Vlade SRJ (saveznog Ministarstva etničkih i nacionalnih zajednica), Vlade Republike Hrvatske (Ministarstvo za Hrvate u dijaspori, Hrvatska matica iseljenika), kao i drugih donatora. Formiran je i Odbor za rekonstrukciju i dogradnju čiji je zadatak utvrditi prioritete i potom organizirati građevinske radove u skladu s prilivom sredstava.

Cilj cijelog ovog projekta jest stvoriti mladima idealne uvjete za druženje, učenje, zabavu i očuvanje jezika, kulture i običaja Hrvata - Bunjevaca i Šokaca.

Silvija Vilim

Održan Marijanski bal u Santovu

Santovo - Tradicionalni Marijanski bal u Santovu (Mađarska), održava se već više od 100 godina. Ove godine održan je 8. veljače, a organizatori su bili Hrvatska samouprava i Roditeljska zajednica hrvatske škole iz Santova.

Bal je otvorio predstavnik Hrvatske samouprave Stipan Balatinac, a među gostima su bili generalni konzul RH u Pečuhu mr. Ivan Bandić, izaslanstvo sela Petrijevci (Hrvatska) na čelu s načelnikom Ivom Zelićem i predstavnici KPD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brijega. Goste su zabavljali Tamburaški orkestar »Kočije« iz Valpova (Hrvatska), te »Bereški tamburaši« iz Bačkog Brijega.

Zlatko Gorjanac

Proslava Dana općine Sombor 17. veljače

Sombor - Poštujući djelo svojih predaka i svoju povijest, Skupština općine Sombor donijela je 17. veljače 2002. godine odluku kojom se 17. veljače - dan kada je Sombor potpisivanjem privilegijalnog pisma 1749. godine dobio status slobodnog kraljevskog grada - proglašava danom općine, a nekadašnja gradska znamenja kao sada važeća.

Tim povodom će 17. veljače 2003. godine u svečanoj dvorani Skupštine općine Sombor, s početkom u 11 sati, biti organizirana svečana akademija, a među gostima se očekuje i predsjednik Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine Nenad Čanak.

Zlatko Gorjanac

Maskenbal u Novom Slankamenu

NovI Slankamen - U subotu, 22. veljače, s početkom u 18 sati, u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, održat će se tradicionalni »Maskenbal«. Svi maskirani imaju besplatni ulaz, gosti i gledatelji daju samo dobrovoljni prilog, a svi sudionici dobivaju nagrade i bit će počašćeni od strane Organizacijskog odbora.

Proteklih godina Slankamenci su »Maskenbal« održavali u vjeronaučnoj dvorani župne crkve, a ove godine su ponovno u svom Domu i pozivaju da im se pridruže svi koji su zainteresirani za ovakav vid zabave. Ponajprije iz Srijema, ali i iz svih drugih mjesta diljem Vojvodine.

Vladimir Bošnjak

Održano Veliko prelo

Hajnalka Sič najljepša

U okviru Velikog prela koje je u minulu subotu održano u blagovaoni subotičke tvornice »Sever« održan je najavljeni natječaj za »najlipču prelju«, na kom je pobijedila Hajnalka Sič iz Staroga Žednika. Pratilje su Subotičanka Ivana Merković i Anita Pelhe iz Male Bosne. Na Velikom su prelu nazočni bili svi najavljeni ugledni gosti i zvanice - predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske, na čelu s generalnom konzulicom dr. Jasminom Kovačević, potpredsjednik republičke Vlade Kasza József, gradonačelnik Subotice Ispánovics István, potpredsjednik Skupštine općine Subotica Bela Tonković, isped Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba Marija Hećimović i Nives Antoljak, ravnatelj Bajske bunjevačke katoličke čitaonice Antun Mujić, te predsjednik Zemaljske samouprave Hrvata u Mađarskoj dr. Mijo Karagić. Goste su zabavljali Vera Svoboda i tamburaški orkestar »Ravnica«, kao i pop-skupina »Amor«, a prisutni su bili i visokicrkveni uglednici.

R.G.T.

Sto godina slovačkog kazališta »Vladimir Huban Vladimirov«

Jubilej kazališta

Stara Pazova - Središnja proslava u povodu sto godina postojanja Slovačkog kazališta »Vladimir Hurban Vladimirov« u Staroj Pazovi održana je protekloga tjedna.

Prvu kazališnu predstavu »Tašta u kuću, mir iz kuće« Slovački teatar izveo je 2. veljače davne 1903. godine. Tijekom sto godina postojanja kazalište »Vladimir Hurban Vladimirov«, koje je u sastavu slovačkog KUD-a »Heroj Janko Čmelik«, imalo je 292 premijere i 651 reprizu. Najviše predstava režirao je Jan Molnar, a današnji redatelji su Miroslav Benka i Aleksandar Bako.

»Ova stogodišnjica nije samo jubilej Slovaka«, kaže član Odbora za proslavu obljetnice Miroslav Pap, »već svih naroda koji su s ljubavlju i postojanošću na daskama teatra čuvali i njegovali svoj jezik, svoju tradiciju i samosvojnost«.

Jagoda Kravić

Umjetnost u tehnici slame i u Münchenu

Tavankut - Da je tehnika izrade predmeta i slika od slame evoluirala u pravu umjetnostkoja s pravom počinje nositi ovaj epitet, govore brojne izložbe i stručna zanimanja za ovu vrstu likovnog izražaja.

Naime, kako saznajemo od voditeljice slamarskog odjela HKPD-a »Matija Gubec« iz Tavankuta Jozefine Skenderović ovaj odjel uz suradnju s Turističkom zajednicom Srbije, dobio je poziv zasudjelovanjena »Međunarodnom sajmu zanatstva i male privrede« u Minhenu, koji će se održati u razdoblju od 12-19. ožujka ove godine.

»U proteklom razdoblju ostvarena je konstruktivna suradnja a Turističkom zajednicom Srbije i mi kao jedini predstavnici i izlagači ove umjetnosti iz Vojvodine, pozvani smo prezentirati naš rad i tehniku izrade predmeta i slika od slame na ovom prestižnom sajmu, pored naravno i drugih izlagača iz Srbije i Vojvodine koji će prezentirati stare obrte« - istaknula je voditeljica ovog odjela.

Sajam internacionalnog karaktera će biti idealna prigoda svijetu prikazati ovaj osobeni izražajni segment, koji je postao zaštitni znak ovoga kraja i koji daje smisao slami kao materijalu praktične primjene.

Usporedo, dok užurbano traju pripreme za pomenuti sajam, u Republici Hrvatskoj se nalazi »putujuća« postavka slika od slame koja je do sada obišla Zagreb (Hrvatsku maticu iseljenika), Kutinu (gdje je u muzeju »Moslavine« osim izložbe prikazan i praktični rad, koji je privukao veliku medijsku pozornost), a od 15.prosinca 2002. godine do 10. siječnja 2003. godine, izložba je bila postavljena i na Otvorenom učilištu u Novskoj.

»Za predstojeće razdoblje dogovorene su izložbe u Osijeku i Rijeci, a budući da je veliko zanimanje javnosti za naš rad, u pregovorima su još neki gradovi« dodala je Jozefina Skenderović.

Ladislav Suknović