Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Ne­iz­bježan suživot raz­ličitih kul­tu­ra

U ovo vrijeme često čujemo pojam globalizacija i to u svjetlu novog svjetskog zaokruživanja pojedinih dijelova zemaljske kugle ili cijelih kontinenata. U našem slučaju – Europe. Predviđeno je da u globalnom poretku postupno nestanu granice među državama, kontroliraju se gospodarstva zemalja članica, objedinjavaju se sigurnosne snage – vojska i policija, uvodi se jedna moneta, jedno tržište i tome slično.

I VEĆINSKI ĆE POSTATI MANJINSKI: Neki zluradi proroci tvrde kako će nestati i mali narodi u korist jedinstvene europske nacije koja će od prvog svibnja 2004. brojiti 453 milijuna stanovnika.
    Današnji većinski jezici dominantnog – većinskog – naroda u pojedinim zemljama postat će manjinski isto kao što su to i jezici manjinskih zajednica u istim tim zemljama. Samo što će ovi drugi imati »ulaznicu« preko svoje matične domovine, na primjer Hrvati preko Hrvatske, Mađari preko Mađarske i tako dalje.

SPREMNO DOČEKATI BUDUĆNOST: Globalizacija je neminovno nazočna i u kulturnome životu svijeta kroz utjecaj na kulturu zemalja i kroz utjecaj na kulturni život manjinskih naroda u tim zemljama.
    Mi, kao kulturni djelatnici lokalnoga značaja, moramo se zapitati kako će izgledati kulturni život naše, hrvatske, manjine na ovim prostorima zahvaćenim globalizacijom kako bismo događaje u skoroj budućnosti spremno dočekali.
    Polazeći od vlastite, manjinske, kulture i kulture većinske zajednice oko nas, konstatiramo sličnosti u različitostima, ali i poteškoće oko ostvarivanja osnovne zadaće našeg somborskog Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva »Vladimir Nazor« – gajiti, prenositi kulturnu baštinu nas Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, a ne zanemariti kulturu okoline u kojoj stoljećima živimo i stvaramo. Suživot različitih kultura je neizbježan, a u njegovom provođenju moraju sudjelovati škole, političke organizacije i kulturne udruge, kao i roditelji djece koja se bave kulturno-umjetničkim aktivnostima.

OČUVATI ILI ODBACITI: Eventualni konflikti između različitih kultura svode se na dva pojma: prvi je očuvanje ili odricanje vlastite kulture, a drugi prihvaćanje ili odbijanje tuđe kulture.
    Odreći se vlastite kulture i prihvatiti isključivo kulture većine znači asimilaciju ili potpuno stapanje u većinsku grupu. Odreći se vlastite kulture a odbiti i kulturu većinskog naroda znači segregaciju ili izdvajanje, u našem slučaju iz kulturne cjeline Hrvata kao naroda kome pripadamo. U slučaju kada se otuđuje manjina od većine, pa i na kulturnom polju, dolazi do marginalizacije.

INTEGRACIJA JE JAMSTVO: Ovo posljednje je i najdramatičnija situacija za manjinsku zajednicu, jer nema nikakvih realnih šansi uključiti se u normalan život šire zajednice.
    Slijedeći dosljedno dosadašnju politiku u Društvu – da čuvamo vlastitu kulturu, njegujemo tradiciju i običaje, jezik i folklor, a da prihvaćamo kulturu većinske zajednice, dolazimo do zaključka da je jedino integracija – povezivanje unutar svoje i drugih zajednica, jamstvo očuvanja manjinske samobitnosti našeg naroda na ovim prostorima. Od početka podrazumijevamo da niti jedna skupina stanovništva, veća ili manja, ne smije monopolizirati lokalni kulturni život.

Autor je privatni poduzetnik
s Nenadić salaša,
s privremenim prebivalištem u Baji

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika