Arhiv tekstova
Uskoro nova vlada uz pomoć socijalista
U minulih mjesec i pol dana, svojom (ne)aktivnošću srpski političari držali su narod u neizvjesnosti – nitko nije mogao pouzdano tvrditi hoće li se najzad formirati vlada ili će se kriza izvršne vlasti još više produbiti novim izborima. U srijedu prošloga tjedna (11. veljače), potpredsjednik DSS-a i predsjednik srbijanske skupštine Dragan Maršićanin unio je malo političke izvjesnosti izjavivši kako je Srbija umnogome bliža novim izborima negoli formiranju nove vlade. Naime, njihov postizborni koalicijski partner i lider SPO-a Vuk Drašković odbio je ući u Koštuničinu manjinsku vladu koju bi podržala lista SPS-Slobodan Milošević.
Istom prilikom, Drašković je zatražio da se SPS odrekne predvodnika svoje liste, što su visoki dužnosnici te stranke sumarno odbili kao unutrašnje pitanje u isključivoj nadležnosti Glavnog odbora.
VUK MIŠLJENJE MIJENJA, ALI NE I ĆUD: A ćud mu je da ne propušta priliku doći na vlast. I tako, unatoč prethodnim najavama da neće ući u manjinsku vladu uz potporu Miloševićeve liste, u nedjelju 15. veljače Glavni odbor SPO-a odlučio je da ta stranka ipak treba sudjelovati u formiranju manjinske vlade. Prilikom samog glasovanja Drašković je bio uzdržan, a velika većina ostalih sudionika otkrila je da prioritetni interes i građana i SPO-a jest formiranje vlade, pa makar i uz pomoć SPS-a.
Čini se da je aktualni potpredsjednik DS-a Boris Tadić bio u pravu kada je rekao da će neke stranke tzv. demokratskog bloka imati velike poteškoće opravdati najavljeni politički dogovor sa SPS-om kojeg još uvijek predvodi haaški optuženik Slobodan Milošević. Taj je problem najizraženiji svakako kod SPO-a, koji je često bio meta bivšeg režima, kao i kod samog Draškovića kojeg je tadašnji režim navodno pokušao smaknuti na Ibarskoj magistrali listopada 1999. i u Budvi lipnja 2000. godine. Prema tome, moguće je da je Drašković samo trebao potvrdu vlastite mu stranke za takav jedan kontroverzan potez. No, podjednako je validna i ona ciničnija interpretacija – Draškoviću je bio potreban jedan ovakav manevar kako bi odgovornost sa sebe prebacio na vrhovni organ svoje stranke i time opravdao ulazak u već pomenutu manjinsku vladu. Drugim riječima, da Vuk ne bi mijenjao mišljenje kao u poslovici, morao je to Glavni odbor umjesto njega.
REAKCIJE IZ INOZEMSTVA: Kakva god bila, po svemu sudeći, nova srpska vlada neće biti formirana prije zasjedanja Glavnog odbora DS-a u nedjelju 22. veljače, na kojemu se ima izabrati novi predsjednik stranke. Kako stvari sada stoje, Tadić ubjedljivo vodi u utrci za predsjednika – njega podržava 156, a Zorana Živkovića svega 18 odbora. Izgleda da će Koštunica sačekati da Tadićevo vodstvo u nedjelju postane i službeno u nadi da će novi predsjednik DS-a pomirljivo pružiti podršku njegovoj manjinskoj vladi i spasiti ga međunarodne bruke.
iznijeli svoj stav da većinska vlada demokratskog bloka ne dolazi u obzir, moguće je da će do većinske vlade ipak doći nakon izbora predsjednika DS-a u nedjelju, jer međunarodna zajednica vrši pritisak kako bi se formirala većinska demokratska vlada. Naime, predstavnici Europskog povjerenstva još jedanputa su naglasili nedostatke manjinske i prednosti većinske vlade. U EU smatraju da manjinska vlada uz podršku socijalista ne bi bila u stanju odlučno nastaviti proces integracija Srbije u EU i druge međunarodne organizacije. Naročito problematična bila bi suradnja s Haškim tribunalom, na koju se naša zemlja obvezala članstvom u UN i Daytonskim sporazumom, ističe se u priopćenju iz Bruxellesa. Na koncu svega, međunarodni ugled zemlje bio bi narušen kada bi se SPS na čelu sa Slobodanom Miloševićem vratio u sustav vlasti u Srbiji. Zato u EU očekuju da će sve četiri stranke demokratskog bloka smoći dovoljno političke mudrosti i formirati stabilnu većinsku vladu unatoč svim dosadašnjim poteškoćama.
S druge strane, Diego Ojeda, predstavnik komesara EU Chrisa Pattena zadužen za vanjske odnose, izjavio je da će EU podržati svaku proeuropski orijentiranu vladu koju Srbija odabere. Ojeda je naglasio da EU želi Srbiju kao partnera koji je spreman ići u »proreformskom i proeuropskom pravcu«, te da će Europa podržati svaku vladu koja Srbiju približava, a ne udaljava od Europe. To praktički znači da će se EU ravnati prema budućoj vladi u odnosu na rezultate njezine politike, a ne u odnosu na njezin sastav i/li podršku u parlamentu. Dakle, EU, kao i sve druge zemlje razvijenog svijeta, poštuju međunarodno pravo i nemaju običaj miješati se u unutrašnja pitanja drugih zemalja.
LINIJA MANJEG OTPORA: Bilo kako bilo, Srbija će definitivno dobiti vladu najkasnije za dva tjedna, ocjena je i predsjednika G17 Plus, Miroljuba Labusa. G17 Plus je u nekoliko navrata pokušala posredovati između DS i DSS kako bi došlo do formiranja većinske vlade, no u tome očito nisu uspjeli. Trenutno najvažnija stranka demokratskog bloka odlučila je poći linijom manjeg otpora – čelnicima DSS-a lakše je bilo postići politički dogovor s pripadnicima bivšeg režima nego prevazići povrijeđene sujete i stranačko rivalstvo s DS-om. Štoviše, međunarodna zajednica vjerojatno neće moći (htjeti) bitno utjecati na unutrašnja pitanja u Srbiji, te će se u nedostatku političke dalekovidnosti srpska politička scena još dosta vremena kretati unutar začaranog kruga stranačkih sitničarenja i zlih jezika.
