Arhiv tekstova
U pripremi tribine i znanstveni skupovi
Sa sjednice Upravnog odbora Hrvatskog akademskog društva, koji je svoju prvu sjednicu ove godine održao u petak 13. veljače, izdato je priopćenje koje je potpisao predsjednik HAD-a Dujo Runje.
U priopćenju se kaže da je »Upravni odbor HAD-a potvrdio stav da se oblici djelatnosti ove nevladine udruge primarno realiziraju kroz znanstveni i stručni rad njenih članova, organizaciju znanstvenih skupova, konferencija, okruglih stolova i tribina te kroz nakladniču djelatnost. Hrvatsko akademsko društvo se može tretirati kao jedan projekt od kulturnog i šireg političkog značaja za hrvatsku nacionalnu zajednicu na ovim prostorima.
ANIMIRATI HRVATE: Ciljevi HAD-a nadilaze one koji su definirani samim Statutom. Spomenut ćemo samo neke: razbijanje određenih stereotipa i predrasuda vezanih uz Hrvate, a koji su stvarani unutar različitih političko-povijesnih procesa i konteksta; iniciranje i sprovođenje onih djelatnosti koje će uspostaviti nacionalno pouzdanje i samopoštovanje; pružanje intelektualne i druge logistike hrvatskim institucijama i organizacijama u zemlji; stvaranje onog društvenog ozračja kao pretpostavke interetničkog povjerenja; uspostavljanje suradnje sa znanstvenicima, institucijama i nevladinim udrugama u domicilnoj i matičnoj državi; izdizanje hrvatske zajednice na razinu čimbenika regionalne stabilnosti i sigurnosti.
U jednom takvom programskom kontekstu Upravni odbor HAD-a je na svojoj sjednici imao dvije glavne točke dnevnog reda: prvu, razmatranje i prihvaćanje temeljnih odrednica obrazovne politike unutar hrvatske zajednice, i drugu, razmatranje i prihvaćanje plana programa rada za 2004. godinu. U sklopu prve točke dnevnog reda razmatrane su odrednice u obrazovnoj politici za koju se zalaže Hrvatsko nacionalno vijeće, a to su: animiranje Hrvata u Vojvodini u cilju povećanja broja školske djece u nižim razredima osnovne škole, koja će biti obuhvaćena nastavom na hrvatskom jeziku; edukacija učitelja i odgojitelja koji rade u razredima s hrvatskim nastavnim jezikom; motiviranje za učenje hrvatskog jezika i nacionalne kulture u višim razredima osnovne škole i u gimnaziji; stvaranje pedagoško-psiholoških pretpostavki za osnivanje hrvatske gimnazije; osmišljavanje svrsishodnosti studiranja na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima a na temelju projekcije kadrovskih potreba; iniciranje sklapanja službenog sporazuma s nadležnim ministarstvom u Republici Hrvatskoj, kako bi se izbjegli različiti oblici voluntarizma.
OBILJEŽAVANJE PETOGODIŠNJICE HAD-a: U sklopu druge točke dnevnog reda, koja se odnosila na prihvaćanje plana programa rada, donijete su sljedeće odluke: U okviru proslave petogodišnje obljetnice postojanja i rada Hrvatskog akademskog društva bit će održana tribina pod nazivom »Procesi raspadanja Jugoslavije, izbijanje ratova i borba za stabilizaciju odnosa«; predavanje će imati akademik prof. dr. Dušan Bilandžić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Organizirat će se dva međunarodna znanstvena skupa: prvi pod nazivom »Vrednote i duševni život čovjeka u suvremenom svijetu«, a drugi pod nazivom »Politička i komunikacijska kultura u međunacionalnim i međudržavnim odnosima«.
Naziv i sadržaj drugog skupa se može izmijeniti u ovisnosti o znanstvenom interesu potencijalnih sudionika skupa i aktualnog društvenog konteksta. Nastavit će se rad na izradi Leksikona podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca. Bit će organizirana tribina pod nazivom »Razvoj filozofske misli kod Hrvata u Vojvodini« na kojoj će gost-predavač biti prof. Tomislav Žigmanov. Ovisno od financijskih mogućnosti planira se organiziranje međunarodnog znanstvenog skupa pod nazivom »Bartol Kašić – otac hrvatskog jezikoslovlja«. Pristupit će se izradi WEB stranice. Bit će tiskan prvi svezak Leksikona ponudavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca s natuknicama pod slovom A.
U okviru Sekcije za sociologiju, psihologiju i političke znanosti mr. sc. Zlatko Šram će sprovesti empirijsko znanstveno istraživanje pod nazivom: ‘Vrijednosne orijentacije, politička kultura i struktura ličnosti: Komparacija odnosa na uzorku studenata iz Hrvatske i Srbije.«
