Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Tajne razmjene

Objelodanjivanjem haaške optužnice protiv dr. Vojislava Šešelja, prvi puta u kontekst balkanskih ratova i ratnih zločina službeno je uvrštena i Vojvodina, sjeverna srpska pokrajina, ili kapija Srbije ka Europi, kako kome drago. Krug započet vrućeg ljeta 1988. događanjem naroda na ulicama vojvođanskih gradova polako se, eto, zatvara. I na početku i na kraju toga puta, isti akter, dr. Šešelj, onomad prilično vitki mladi disident (?!) i predvodnik mitingaških kolona, zatim uniformirani i za slikanje raspoloženi časnik pod premalim šljemom, političar na vlasti, državnik, te vlasnik najveće oporbene stranke u Srbiji. Dragovoljno ili spektakularno, »crveni vojvoda«, kako su ga svakako ne iz milošte protivnici zvali, odlazi put nizozemske prijestonice.
A iz Vojvodine su, u međuvremenu, tražeći svoj komad životnog prostora, u strahu ili pod pritiskom, put Hrvatske otišli deseci tisuća ljudi, bez novinara i javnosti, tajno, mnogi i ne znajući gdje su te razne virovitice u koje ih se razmjenjuje. Takvih je slika, da se razumijemo, u to vrijeme bilo na svim stranama po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali se samo o vojvođanskim izbjeglicama šutjelo, samo se njima nisu naslađivali pasionirani gledatelji tv klaničnih programa. 
Nedavno mi je jedan od mogućih haaških svjedoka, Nenad Čanak, rekao da mi, na sjeveru Vojvodine, u gradovima, ne možemo niti pretpostaviti što se tih ratnih godina po vojvođanskom dijelu Srijema Hrvatima događalo. Da ih se ubijalo, pljačkalo, premlaćivalo, protjerivalo, te da su samo najsretniji, ili najluđi, uspjeli opstati. A jedan od njih, i sam nesvjestan u koju od ove dvije kategorije spada, prije tjedan dana mi je povjerio: nije važno što će u »Hrvatskoj riječi« pisati, važno je da se ona pojavi na kiosku u mom selu, da konačno opet povjerujemo da smo živi.
Velika pomjeranja naroda, cinično dogovarana između njihovih vođa, sada su povijest. Vrijeme je da se račun plati. Na svim bratskoratujućim stranama. Možda inkasant na haaškom naplatnom punktu i nije najbolji, ali je očito za sada jedini. 
 
Z.P.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika