Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Kako, molim?

ZALUTALI U VJERU
Svaki katolik koji je u nedavnom susretu Ivana Pavla II. s episkopatom Srpske pravoslavne crkve gledao beskoristan događaj, morao bi se iskreno upitati nije li možda pripadnik pogrešne vjere i tako pronaći put u »ksenofobičniju« vjersku zajednicu. Pavle Primorac, katolički publicist i svećenik, »Vjesnik«, 15. veljače 2003.
 
METASTAZA
Thompsonov koncert za onkologiju u Splitu je borba protiv opake bolesti širenjem još opakije. Zoran Ferić, književnik i kolumnist, »Nacional«, 12. veljače 2003.
 
DUBROVAČKA SJENA
Ako razmislim o Đukanoviću iz vremena 1991, vremena dubrovačkog ratišta, onda sam veoma začuđen da on nekome spočitava nacionalizam. S druge strane, iza reformskog kursa ponekad se krije mnogo štošta. Kriju se i cigarete, i trgovina ljudima, korupcija, na čudan način nabavljani avioni, mnogo toga drugog u inače siromašnoj Crnoj Gori. Ako su to reforme, onda ja ne bih voleo da budem na takvom reformskom kursu. Vojislav Koštunica, predsjednik DSS-a, »Vreme«, 13. veljače 2003.
 
PRERANO O INTERNACIONALIZACIJI
Mislim da su eventualni pokušaji internacionalizacije vojvođanskog pitanja u ovom trenutku preuranjeni. Naime, status Vojvodine prevashodno treba da se reši dogovorno između Srbije i Vojvodine. Međutim, ako se taj dogovor bude odlagao, ili ako u kasnijoj fazi ustavnih promena u Srbiji ne bude spremnosti za dogovor, onda pitanje položaja Vojvodine svakako treba internacionalizovati. Vojvodina itekako zaslužuje visoki stepen autonomije u okviru Srbije i ukoliko takvo rešenje bude postignuto u novom ustavu Srbije i osnovnom zakonu Pokrajine, onda će i internacionalizacija biti nepotrebna. József Kasza, potpredsjednik Vlade RS, »Dnevnik«, 16. veljače 2003.
 
EUROPSKO DISANJE
Sad se uglavnom objedinjuje katolička i protestantska Europa, ako u tim terminima govorimo. A što je s pravoslavnom Europom? Hoćemo li se složiti da su granice Europe prema Istoku tu gdje su danas? Mi katolici se s tim ne možemo složiti - Sveti Otac stalno govori da Europa ima dva plućna krila i da ona trebaju skladno disati. Nadbiskup riječki msgr. dr. Ivan Devčić, »Novi list«, 16. veljače 2003.
 
ETNIČKI INŽENJERING
Rezultati popisa govore da Vojvodina jeste ostala multietnička pokrajina, ali istovremeno nije ostala imuna na ideje tvoraca »etničkog inženjeringa«. Mnogi od njih su u Hagu, pojedini se skrivaju po šumama i gorama, neki su pokojni, neki su posenilili, ali njihovo delo nastavlja nesmetano da živi. Uz regrutovanje novih kadrova, čija mržnja i dalje ima oblike organizovanog delovanja, a uz prećutnu saglasnost nadležnih državnih organa. Dinko Gruhonjić, »Bulevar«, 24. siječnja 2003.
 
»STONES« - PLAGIJATORI
Da budem jasan, pesme Stonsa pevane su na rumunskom, nemačkom, pa što ih Srbin kao ja ne bi bio sposoban pevati?...Ta pesma ima mnogo elemenata našeg folklora, mada to možda zvuči čudno. Njene harmonske rezolucije su veoma bliske našima, tako da bi se moglo reći da su nas Stonsi opljačkali. Dragan Kojić Keba, narodni pjevač, »Barske novine«, 7. veljače 2003.
 
ARSENOVA RATNA POSTIGNU]A
Gabi i ja smo opsluživali sve što je hrvatska domovina od nas tražila. Rat je otišao u kurac krasni i sad ćemo moći  normalno živjeti. Arsen Dedić, hrvatski šansonjer i pjesnik, »BARS«, 1. veljače 2003.
 
PIVSKI FLAŠISTI
Ovo je hrvatska zemlja i vi islamisti morate otići odavde. N. N. (1939), hrvatske nacionalnosti, nakon što nije uspio praznom pivskom bocom pogoditi u glavu bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića prigodom njegovoga posjeta Banjoj Luci, »Patriot«, 11. veljače 2003.
 
SRBIJA & CRNA GORA & TD.
Ako može Trinidad i Tobago, ako može Iljf i Petrov, ako može Ortega i Gaset, što ne bi mogla Srbija i Crna Gora? Mihal Ramač, »Danas«, 6. veljače 2003.
 
NEINFORMIRANI MESIĆ
Mesić očito nije računao s tim da je Srbija rastezljiv pojam i da ona u nekim glavama seže do Karlobaga, Karlovca i Virovitice. »Feral Tribune«, u svezi  prepucavanja Mesića i Đinđića glede reparacije, 9. veljače 2003.
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika