Arhiv tekstova
21.02.2003
»Zvonik« zvoni stoti put
Katolički list »Zvonik« osnovali su svećenici Hrvati Subotičke biskupije 19.rujna 1994. godine u Baču, u sjeni zvonika franjevačke crkve iz 13. stoljeća, te je tako mjesečnik dobio ime po najstarijem zvoniku u našoj biskupiji. Formalni izdavač je, danas, župni ured sv. Roka u Subotici, dok bi stvarni bio Izdavački odjel katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«. Dužnost glavnog i odgovornog urednika povjerena je vlč. Andriji Anišiću, župniku subotičke župe sv. Roka.
4S obzirom da se katolički mjesečnik »Zvonik« neraskidivo veže uz Vaše ime, recite nam nešto o sebi?
Rođen sam 24. rujna 1957. na Hrvatskom Majuru; osnovno i srednjoškolsko (klasična gimnazija) obrazovanje stekao sam u Subotici, teološke studije sam završio na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Trenutno sam na postdiplomskim studijama specijalizacije na temu »Bračni i obiteljski moral«, gdje mi je preostalo još nekoliko ispita, predajem moralnu teologiju na subotičkom institutu, te uz svećeničke dužnosti, uređujem katolički mjesečnik »Zvonik«
4Kada ste prepoznali budućeg novinara u sebi?
Prva vijest koju sam poslao iz Male Bosne datira još iz dana u sjemeništu. Na Bogosloviji sam objavio jednu meditaciju, da bih nakon svršetka studija odmah počeo raditi u Bačkom klasju, a od samog osnutka aktivan sam u »Zvoniku«.
4Kao vršitelj dužnosti glavnog i odgovornog urednika najpozvaniji ste govoriti o koncepciji lista koji upravo slavi 100. broj. Koliko se ona mijenjala u odnosu na sami početak?
Koncepcija se mijenjala samo u našim nastojanjima da obogatimo list. Kako je stizalo previše materijala uslijedilo je logično proširenje od početnih šesnaest do današnjih trideset i šest stranica, na kojima su ustanovljene i nove rubrike uz bok onih startnih. Naša težnja od samog početka je bila stvoriti formativno-informativni list, koji se pojavio u teškim vremenima kada je bilo gotovo nemoguće doći do crkvene literature na hrvatskom jeziku; nije bilo nikakvog tiska iz Hrvatske, pa smo željeli našim izdanjem premostiti jaz koji je nastao...
4S kojim se poteškoćama nosite od samog početka, kakve su one danas na pragu desete obljetnice izlaženja?
Nažalost, teškoće nisu prevaziđene ni do današnjih dana; susrećemo se s istim problemima kao i kod prvog broja. Jedino smo uznapredovali u pogledu tehničke opremljenosti, te se »ispraksirali«, sada već, dugogodišnjim izdavanjem našeg mjesečnika. Ne radimo profesionalno, nitko nije zaposlen u novinama, svaki broj se radi u potpunom entuzijazmu i ljubavi svih suradnika nošenih kršćanskim optimizmom, inače ne bismo fizički izdržali jedan ovako ozbiljan posao.
4Osim svih navedenih poteškoća »Zvonik zvoni« stoti put pred nama. Imate li saznanja dokle se prostire vaša »zvonjava«?
»Zvonik« daleko zvoni. Ne mogu tvrditi da imamo čitatelje na svim kontinentima, ali pretplate redovito stižu iz Australije, Novog Zelanda, Argentine, diljem Europe, po cijeloj Hrvatskoj, te po svim biskupijama bivše Jugoslavije. Nažalost, moram primijetiti da se »Zvonik« više cijeni vani nego u našoj, Subotičkoj biskupiji...
Dražen Prćić
