Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Vjerni detaljima, zaboravili na bit

Ima vrijednosti koje su svetinje po sebi. To su najčešće božanske datosti i izvor im je ili sam Bog ili njegov stvoriteljski čin predan prostoru i vremenu. I stoga proistječe i božansko pravo koje je neotuđivo, neuništivo pa i nedodirljivo, jer Bog je isti jučer, danas i u vijeke. 
Takve vrijednosti u svijetu vjere postaju svetinje od kojih se živi i za koje se živi. Nerijetko te svetinje i vrednote su do te mjere od čovjeka stavljene na kušnju da se je za njih isplatilo žrtvovati sve, pa i život. Otuda i mučeništvo kao osobito herojstvo duha pred kojima stojimo s poštovanjem. Sjećam se jednog događaja s hodočašća mladih u Rim. 
Nakon audijencije kod pape Pavla VI. otišli smo na obalu Tirenskoga mora u gradić Netuno. Tamo sam mlade poveo na grob svete Marije Goretti. 
Ispričao sam im kratko biografiju da je ta dvanaestogodišnja djevojčica radije prihvatila šesnaest smrtnih uboda nožem, negoli da pristane na bludne prohtjeve svoga mladoga gazde. Sjećam se da je u grupi mladih bilo nekoliko nevjernika i jedan časnički sin ondašnje JNA.
Radi toga sam rekao da se pred grobom mučenika stoji s poštovanjem, bez obzira kojoj vjeri ili ideologiji pripadali, jer onaj koji je život svoj žrtvovao za ideale, ostao je idealan i svakako je heroj. Začudio sam se da su većina »katoličke mladeži« nakon toga otišli na kupanje u more, a ovi »nevjernički« mladići su ostali više od sata promatrajući neraspadnuto tijelo male Svetice. Čuo sam da se je kasnije upravo časnički sin obratio i postao revan kršćanin negdje u Istri. 
Dakle, svetinje božanskoga porijekla čovjeka čine velikim.
No, ima svetinja koje čovjek »posvećuje«, za koje radi i žrtvuje se i to je vrijedno pažnje. 
Kada se hoće vrednote i božanske i ljudske prenijeti s koljena na koljeno, to se događa odgojem, a u narodu tradicijom. Tradicija ili običaj nastaje čestim ponavljanjem istih čina i ponavljanjem istog sadržaja dok ono ne prijeđe u naviku pa naprosto postaje dio nas. Tako često ponavljanje čina koji su vrijedni i vrhunaravni nastaje krepost, ali ponavljanje nevrijednih istih čina nastaje griješnost i griješno stanje. Tako je običaj s jedne strane hvale vrijedan i tradicija, a redno okvir čuvanja vrednota pred kojima se čovjek sa zahvalnošću mora diviti. Tako je tradicijom, i prije pisane Riječi, jedan narod sačuvao vjeru i Objavu u jednoga istinitoga i pravoga Boga. 
No, kada se pojavio Učitelj - Isus Krist - našao je taj narod tako privrženim običajima i ljubomornom čuvanju tradicije da je imao zatvoreno srce za tako veliku Novost kao što je Radosna Vijest ili sama osoba Isusa Krista. Zbog svoje privrženosti tradiciji, zbog vjernoga služenja običajima svojih otaca, Isus je morao proći pored njih nezapažen, neprihvaćen, dapače odbačen. 
Ovih dana me nekako zaokupio osjećaj gorčine i prisjetih se Isusovih  riječi kojima je predbacio svojim sunarodnjacima privrženost tradiciji kao manu jer su ostavši vjerni predaji otaca povrijedili daleko veću vrednotu: Božji zakon i čovjeka. Radi svojih običaja bili su vjerni detaljima, a zaboravili na bit: ljubav. Kažem: »ovih dana«, kada se u našoj inače maloj zajednici pozivajući na ovu ili onu vrednotu, na ovaj ili onaj običaj svakako htjelo ostati vjeran predaji otaca, a povrijeđena je daleko veća vrednota kao što je naše zajedništvo, kao što je ljubav. 
Inzistira se na običaju, a gaze se ljudi. Tako mi, eto, nekako Isusova poruka postaje silno suvremenom i nama upućenom: da održite svoje običaje, zaboravljate na Boga i njegovo najdraže stvorenje: Čovjeka, koji je stvoren iz ljubavi i za ljubav!

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika