Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Heroj hrvatske kontrakulture i afroamerički etno-džezer

Knjiga »Plava krv« je svjedočanstvo o nesvakidašnjem majstorstvu pisanja Milka Valenta i čedo poetike suvremenog senzibiliteta. 
Milko Valent, rođen 6. srpnja 1948. godine u Zagrebu, piše poeziju, kratku prozu, romane, eseje, spektakle, polemike i radio drame, sudjeluje na izložbama i u publikacijama vizualne poezije i mail-arta, te njegujući forme kao što su happening i provokacija, odavna opstoji kao živuća legenda urbane scene. Valentova poezija u knjizi »Plava krv« predočava nam užitak pisanja o užitku življenja. I erotike. Kao i u ostalim njegovim knjigama, Valentova poezija je kritična spram lika i glasa Velikog Brata koji plavi organizam mnogomilijardne porodice, a također je i otklon od providnih stereotipa i subverzivna spram komercijalne i konvencionalne organizacije teksta. Knjiga poezije »Plava krv« je još jedno svjedočanstvo o Valentovoj bespoštednoj predanosti pisanju i njegovoj posvemašnjoj utonulosti u samo biće jezika. Evo što kaže autor o svojoj pjesničkoj praksi: 
»Otvoreno priznajem da još nisam odgovorio na pitanje zašto pišem poeziju, pogotovu zašto je pišem profesionalno kad je očito da nimalo nije unosna. No, isto tako nisam objasnio fenomen življenja, pa ipak živim, čak živim živahno, znajući da će smrtna ura jednog dana prekinuti ovo plavo bogatstvo, ovo živo plavetnilo koje želim i sada s vama podijeliti«.
Samo oni neinformirani jazz-asafinadosi ne znaju tko je Ahmad Jamal; samo su oni rijetki fanovi ovog besmrtnoga žanra popularne glazbe 20. stoljeća začuđeni njegovim uvrštavanjem na rang-listu 50 najbitnijih pijanista suvremenog džeza u mjerodavnom američkom džez-tjedniku Down Beat. 
A onim drugima, sve je bilo jasno još davnih 60-ih prošlog stoljeća kada je pokojni Miles Davis, jedan od kamena međaša suvremenog džeza izjavio kako mu je dotični pijanist omiljeni glazbenik, i najdraži od svih svirača glasovira što su svirali u njegovim pratećim orkestrima, što je iznimno rijedak kompliment ima li se u vidu kako je Miles u istima bio škrt, i da su u njegovim skupinama svirala i takova imena, takvi giganti modernoga džez-klavira, kakovi su, primjerice, Red Garland, Herbie Hancock, Joe Zawinull, Chick Corea, i(li) Keith Jarreth, da pomenem samo neke, zbilja nezaobilazne. 
Ahmad Jamal je američki džez-pijanist koji pripada onome uskome krugu glasnogovornika okretanja afroameričkih kulturnih djelatnika i umjetnika svih fela majci-Africi, pobornik vraćanju islamu i prvotnim harmonijskim i ritmičnim osnovama crnačke glazbe uopće, a jazza posebice, kojemu su pripadali i pokojni crni aktivist za građanska prava dr. Martin Luther King,  pokojni Malcolm X , Elijah Mouhammad, te njihovi sljedbenici, boksačka legenda Mouhammad Ali, glazbenici Miles Davis, John Coltrane, Nina Simone, Sly Stone, Buddy Miles, Don Pullen, i mnogi drugi. Što novo reći o albumu, točnije CD-u, »Nature« koji, istini za volju, i nije posebice nov: datira iz 1999. godine? Ništa što ne stoji i za sva ostala djela velikoga džezera: to je briljantan album visokih tehničkih i kreativnih dometa s osloncem na primordijalnom kriku ritmova i utjecaja afričkoga kontinenta. Tipičan jamalovski projekt. Savršeno, dakle.
 
Zvonko Sarić
R. G. Tilly

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

21.11.2024 - Predstavljanje knjige 'Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj'

Predstavljanje dvojezične knjige Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj – A magyarországi horvátok rövid története (Naklada Croatica, Budimpešta, 2022.) autora dr. sc. Dinka Šokčevića bit će u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici u četrvtak, 21. studenoga, s početkom u 17 sati.

Predstavljanje knjige odvija se u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

21.11.2024 - Koncert klape More u Subotičkoj sinagogi

Koncert šibenske klape More pod bit će održan u četvrtak, 21. studenoga, u Subotičkoj sinagogi s početkom u 19 sati. Koncert će upotpuniti i nastup ansambla Hajo iz Subotice.

Ulaznice po promotivnoj cijeni od 500 dinara se mogu kupiti na porti Hrvatskog doma – Matice u Subotici, na adresi Preradovićeva 11, radnim danima od 10 do 15 sati. Više informacija na telefon +381 60 65 90 022.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika