Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Raz­je­di­nje­nost je znak sla­bo­sti

Zajedništvo je veličanstvena snaga čovjeka i čovječanstva. Ljudskog pak zajedništva nema bez povjerenja. Ako su među ljudima samo osobni interesi, onda je to zajedništvo krhko. Ako je među njima ljubav, dakle čvrsta krvna ili duhovna veza, ona ostaje i kad interesi ne budu postojali. Ako je to pak zajedništvo ukotvljeno u Bogu, ono će se održati i protiv svih vanjskih napada. Istina je da postoje različite razine zajedništva, ali je čovjek jedan. Jednako tako postoje i različiti pristupi ovome pitanju, ali je naš narod ipak jedan. Neka stoga nikoga ne smeta što u času ovakvih političko-društvenih zbivanja u našoj zajednici razmišljam na način kršćanina i svećenika. Uostalom, ovo je samo jedno razmišljanje i ponuda za one koji ovako ili slično misle. 
Svakako objektivne stvarnosti ne možemo nijekati, kao što i realne putove ne možemo izbjeći. Bilo bi teško govoriti o realnosti, a i o stvarnosti ako bismo iz nje iz bilo kog razloga isključili dimenziju duhovnoga i Božanskoga. Ta, naša zajednica ipak je mahom kršćanska i zato smijemo u svakom času svoje povijesti, a osobito u času koji je pred nama, računati i razmišljati u svjetlu Božjem, jer ni ja niti mnogi drugi ne možemo vjerovati u uspjeh – jer »uzalud se trudi graditelj koji gradi kuću ako je ne gradi Gospodine« kaže psalmista. 
Sjećam se da je u svom nastupnom govoru John Kennedy upravo citirao ovaj redak psalma, a radilo se o izričito političkom govoru i političkom događaju: nastupni govor predsjednika SAD. Dakle, čini mi se, da smijemo i mi ovako razmišljati uoči skorašnje skupštine. 
 
DOKAZI POVIJESTI: Koliko znači zajedništvo i povjerenje jednog naroda pokazala je naša prošlost. Ako je složan narod, pobjeđuje i najteže oružje. Naprotiv, narod podijeljen, u kojem svaki pojedinac i kraj ima samo svoje interese, a ne i zajedničke, ne može se održati. Atomiziranje naših obitelji, nemoć bračnih drugova da žive sa svojim roditeljima i djecom zajedno, nemogućnost da se stvore veća rodbinska udruženja, znak su slabosti. Nemoć ljudi da nađu zajednički nazivnik, da zajednički mole i ovladaju nesuglasicama, perifernim interesima i egoističnim ciljevima, nemoć drugoga prihvatiti i dopustiti mu da pomogne, velika je slabost pojedinca i naroda. Dva čovjeka, a tri stranke, kaže narodna poslovica, jest tragedija koja može uništiti svaki narod.
Onda kad otežano je naše rame, kad um ne dopire do novih spoznaja, kad nam klecaju koljena i klonu ruke, trenutak je kad smijemo dopustiti jedan drugome da pomažemo. Ako se bojiš nečije pomoći, znak je da si duboko izranjen i pokušavaš se pokazati jakim. A to je prijevara. Stojimo pred događajem kada treba jako dobro promisliti što znači jedinstvo. 
 
JEDINSTVO KAO DIO LJUDKSE PRIRODE: Jedinstvo je duboko ukorijenjeno u narav ljudske komunikacije i okrenuto prema zajedničkom cilju. Kad se ujedinjuje onda se ne gleda unazad, nego se okreće prema cilju koji je ispred nas. Ne može biti govora o osobnim interesima, pa ni odvojenim stranačkim, nego samo jednim jedincatim, novim, a to je udružiti se u jedno da bi poslanje i posao obavljali bolje i poštenije, nego što smo to uspjeli u nekim segmentima do sada. Ako bi nas vodio bilo kakav motiv pobjede ili poraza, interesa ili premoći, onda jedinstva nema. Konačno, u jedinstvu nestaje relacija »naš-vaš«, ostaje samo relacija: moj angažman prema zajednici i moj doprinos da ta zajednica dobije, živi, ostane i opstane. Taj moj doprinos ne može nikako biti uz cijenu osude, odbacivanja, prezira, omalovažavanja. On mora jednostavno biti očišćen i mora biti do kraja pošten, inače ne može poslužiti temelju. Dakle, ako pred nama stoji nova stranica našega angažiranja za hrvatsku zajednicu na ovim prostorima, onda može biti samo i isključivo vrlo pošten pristup povjerenja, jedinstva i okrenutosti prema naprijed s jednim jedinim ciljem, ugraditi sebe i svoje talente za opće dobro. Inače se svaki drugi oblik već nekoliko puta pokazao kao nepošten, jalov i neuspio. Ne može se graditi – rušeći. 
 
POMAGATI ZNAČI LJUBITI: Sjetimo se – i sam je Bog jednom dopustio čovjeku, Šimunu Cirencu, preuzeti njegov križ i teret na putu prema Golgoti. Dopuštati jedni drugima da pomažemo, znači ljubiti drugoga. Onda kada se pomažemo, osjeća se radost što smo učinili zajedno i zajednički. To je onda naše. Dokle god smo sposobni primiti savjet drugih, mladi smo, perspektivni i sigurni. Tko misli da sve zna i plaši se primiti savjet drugih, stidi li se da ga netko podučava i zna bolje od njega, taj je slab i star i umire.
Svi smo mi poput mozaika. Svatko od nas ima sposobnosti koje drugi nema. Svatko je od nas nenadoknadiv na ovoj zemlji. Ono što imaš ti, nema netko drugi. Potrebna im je tvoja pomoć. No, ono što imaju drugi, nemaš ti i potrebna ti je njihova pomoć. Genijalni ljudi su oni koji znaju slušati, koji u svakom razgovoru nešto nauče, kojima svaka knjiga nešto kaže, a svako umjetničko djelo ih potiče na nova istraživanja i kreativnost. Veliki ljudi znaju slušati, učiti, primati, za razliku od onih koji misle da sve znaju i da trebaju samo govoriti i pomagati. Samo čovjek koji je doživio ozdravljenje, može liječiti druge. Samo čovjek koji je svet, posvećivat će druge. Samo će pravednik rađati oko sebe pravedne. Velik umjetnik stvarat će školu velikih učenika. Samo ako dopuštamo da nam se pomogne, da nas se poučava, da nam se pokaže novi put, dopuštamo li da budemo na trenutak naoko slabi, bit će to naša jakost i budućnost. Da bi praćka izbacila kamen, moraš je temeljito povući nazad. Da bi mogao skočiti udalj, trebaš se najprije povući natrag i uhvatiti zalet. Da bi drvo visoko raslo, treba imati duboke korijene. Eto, to je poniznost kojom možeš sve prihvaćati da bi narastao visoko.
Smijem ovako razmišljati uoči dva značajna događaja: ujedinjenje dviju hrvatskih političkih stranaka i sjednici Vijeća HNV-a. 
Ako danas počinjemo graditi na vječnim vrednotama i učimo iz njih, bit će to nov zalet našeg života. Neka dopusti Bog da budemo mudriji nego do sada, da primamo novost i čitamo znakove vremena, da se smijemo savjetovati i učiti biti zajedno. Pokušaj, čitatelju, prihvatiti barem jednu od ovih ideja i riječ da bi nam sutra bilo bolje. Neka nas Bog u tome blagoslovi!
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika