Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Duga tradicija golubarstva

Nema niti jednog čovjeka koji se nije kao dijete igrao s golubovima na trgovima ili ih nije je hranio. Tako je to već generacijama, a oni koji su nekada trčali za golubovima ne bi li ih uhvatili, sada dovode svoju djecu i ponovno s njima uživaju kao prije puno godina… Također, mnogi od nas su vidjeli jata bijelih ili šarenih golubova kako lete i kruže iznad naših glava, uživajući u letu, ali koji lete nekako drugačije od uličnih golubova. Naravno, riječ je o pitomim golubovima o kojima se brinu njihovi vlasnici – golubari. 
Prošloga vikenda je u Novom Sadu održana izložba sitnih životinja, gdje su glavno mjesto zauzimali golubovi. To nas je ponukalo da čitateljima Hrvatske riječi napišemo nešto više o golubovima i golubarstvu na ovim prostorima. 
TRADICIJA U BAČKOJ: Ljubav čovjeka prema golubovima stara je više tisuća godina i može se reći da su golubovi među prvim životinjama koje je čovjek pripitomio. Smatra se da je kolijevka golubarstva Mezopotamija, odnosno oblast između rijeka Tigris i Eufrat. Kod nas je golubarstvo najrazvijenije u Bačkoj i to zahvaljujući ponajviše prirodnim uvjetima. Bačka je oblast s najduljom tradicijom u golubarstvu u Europi. Tijekom 18. stoljeća u Bačkoj gotovo u svakoj drugoj kući ima golubova, a nema salaša bez ovih lijepih ptica. U Bačkoj je nastao veliki broj rasa golubova, preko dvadeset. Grad s najduljom tradicijom i s najviše golubara je Sombor. Kao i u cijeloj Bačkoj, tako i u Novom Sadu golubarstvo ima veoma dugu tradiciju. Udruga za zaštitu i odgoj sitnih životinja u Novom Sadu postoji od 1961. godine u okviru svojih osam klubova, među kojima su i golubari. 
Osim toga, u Novom Sadu je i sjedište Saveza organizacija za odgoj i zaštitu sitnih životinja Vojvodine. Naši golubari redovito sudjeluju, kako na našim izložbama sitnih životinja tako i u inozemstvu. Svake godine se u Novom Sadu organizira izložba sitnih životinja, a golubovi svakako zauzimaju glavno mjesto. Ove se izložbe organiziraju u zimskom periodi, dok nije sezona »leženja« golubova. Na ovakve manifestacije dolaze golubari iz svih krajeva, čak i iz inozemstva. To je prilika da se golubari upoznaju među sobom i da razmjene iskustva, ali i da se druže. Takva je bila i izložba prošlog tjedna na novosadskom sajmu. 
RASA U IZUMIRANJU: Tko jednom zavoli ove ptice cijelog života je njihov ljubitelj, pa čak i ako ne golubari, voli vidjeti golubove kod nekog drugog golubara. 
Golubovi se moraju redovito cijepiti protiv najčešćih bolesti od kojih mogu oboljeti, uglavnom je to dva puta godišnje. Također, da bi bili zdravi, moraju dobivati odgovarajuću hranu koja sadrži dovoljne količine bjelančevina, masti, minerala, vitamina… to jest sve što je potrebno za normalno funkcioniranje organizma. Osim toga neophodno je voditi računa o higijeni u golubarniku. To su sve osnovne stvari koje svaki golubar zna i kojih se mora pridržavati, ako želi da su mu golubovi zdravi i kvalitetni. 
Kada govorimo o rasama golubova u nas, moramo spomenuti engleskog tiplera, koji su u izumiranju. Jedna od vrsta ovih golubova postoji još samo u Šidu. Vojvodini ih ima još i u Kikindi, ali se oni ipak razlikuju od šidskih. Također, ima nekoliko golubara, koji drže ovu rasu golubova u Vukovaru. Nekada, prije tridesetak-četrdeset godina tih je golubova bilo diljem Vojvodine, ali na žalost parenjem s drugim rasama izgubili su svoje osobine i danas su se još samo u Šidu i okolici zadržali u izvornoj varijanti. Inače, engleski tipler kao rasa je jedna od najbrojnijih rasa golubova i drži se diljem svijeta, važi za »kralja među letačima«, pošto ni jedna rasa ne leti dulje od ove. Postoji više tipova ove rase. Primarna osobina im je vremenska duljina neprekidnog leta. Upornom selekcijom k tom cilju, u današnje vrijeme se postižu rezultati i preko 20 sati neprekidnog leta. Međutim, oni ne lete toliko visoko, a i ako lete, ne provode dugo vremena na velikim visinama, nego se spuste i lete nisko i prave velike »krugove« oko golubarnika, često velike i po nekoliko kilometara, pa ih se ne može vidjeti kako lete i po sat vremena. S druge strane, pojedini golubari su željeli imati engleskog tiplera koji će biti veoma lijep po izgledu, a nije im bio bitan let. Takvom selekcijom dobivena je druga krajnost, to jest druga rasa goluba i to engleski izložbeni tipler. Dok kod onih golubova koji se takmiče u duljini leta nije bitan izgled, kod izložbenog tiplera je upravo suprotno. 
Boje kod tiplera nisu toliko bitne, pa postoje u svim bojama. Najljepši su ipak bijeli s prskanom crvenom ili crnom bojom. 
 

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika