Arhiv tekstova
27.02.2004
Studiji na pet jezika
Subotica se možda nalazi pred povijesnom šansom da dobije vlastito sveučilište, o čemu trebaju dati svoj sud najprije lokalna Skupština, a potom i Skupština Vojvodine već na svojim sljedećim sjednicama. Inicijativni odbor za osnivanje sveučilišta ovih je dana usvojio elaborat o opravdanosti njegovog osnivanja, i proslijedio ga lokalnom parlamentu, kao prvoj instanci koja će procjenjivati studiju njegove izvodljivosti.
Ukoliko inicijativa odnosno njeno elaboriranje bude prihvaćeno na jednoj i drugoj razini, već od rujna ove godine trebalo bi očekivati da pokraj postojećih grad dobije još najmanje jedan fakultet, što je uvjet da se nazove sveučilišnim centrom.
MULTIETNIČKI PRINCIP: Ideja o dobivanju sveučilišta u Subotici stara je više godina, a razlozi koji su motivirali nadležne da pristupe njenoj konkretizaciji leže prije svega u zavidnoj tradiciji ovoga grada u oblasti školstva, ali i u praktičnoj potrebi organiziranja visokoškolskih studija kako bi oni mogli zadovoljiti suvremene zahtjeve za kvalitetnim kadrovima. Drugi za ovu sredinu isto toliko važan razlog jest potreba da se mladima sjevernobačke regije pruži mogućnost cjelokupnog školovanja na materinskom jeziku. Multietničnost stoga jest jedan od glavnih stupova na kojima će počivati konstrukcija subotičkog sveučilišta, te bi se nastava trebala izvoditi na tri osnovna jezika kojima se govori u ovoj regiji – srpskom, hrvatskom i mađarskom.
Postizanju europskih standarda u obrazovanju, kako bi se stvorili kadrovi sposobni odgovoriti zahtjevima modernog vremena, odnosno, koji će biti spremni za tržišnu utakmicu na širem europskom planu, trebali bi doprinjeti i studiji na engleskom i njemačkom, za što postoje realne šanse, jer su s predstavnicima pojedinih europskih obrazovnih institucija već vođeni razgovori o tome, te postignuta načelna suglasnost o otvaranju odjeljenja na kojima bi se nastava izvodila i na spomenuta dva jezika. Sveučilište bi zbog svega toga trebalo biti pokretačka snaga razvoja grada i čitave regije, te omogućiti prevazilaženje višegodišnjeg zaostajanja cijele ove oblasti, koje traje, kako je istaknuo predsjednik Inicijativnog odbora József Kasza, još od Trianona, sve do današnjih dana. Zahvaljujući takvom odnosu prema Subotici i njenoj okolici, grad je tijekom proteklih desetljeća bilježio ne stagnaciju, već nazadovanje, te je od jednog od najrazvijenijih gradova u »bivšim Jugoslavijama« postao provincijalnom varoši.
OTPORI: No, ideja i želja Subotičana da (i) njihov grad napravi jedan korak naprijed na planu obrazovanja naišla je na popriličan otpor u dijelu šire javnosti, a prije svega u obrazovnim institucijama i među ljudima koji zauzimaju važne funkcije u samom obrazovnom ustrojstvu. Sama rektorica Novosadskog sveučilišta Fuada Stanković usprotivila se mogućnosti da Subotica dobije status sveučilišnog grada, jer bi to, kako kaže, moglo ugroziti postojeću strukturu Novosadskog sveučilišta. Naime, ukoliko se u Subotici osnuje još jedan učiteljski fakultet, što je uvjet za dobijanje statusa sveučilišta, tada bi uz, također hipotetičan, učiteljski fakultet u Vršcu Novosadsko sveučilište s tri pedagoška fakulteta u svijetu bilo akreditirano kao učiteljsko sveučilište. Na koncu, dr. Stanković poručuje: Da, može sveučilište u Subotici, ali izvan sustava Novosadskog, a to znači bez Ekonomskog i Građevinskog fakulteta, koji su dio Novosadskog sveučilišta.
Stvar posebno komplicira stav Učiteljskog fakulteta u Somboru, kojem faktički pripada onaj odjel u Subotici od kojeg se želi napraviti poseban fakultet. Rukovodstvo somborskog fakulteta smatra da se u tome gradu obrazuje sasvim dovoljan broj kadrova za čitavu Vojvodinu, te da nema potrebe za novim fakultetom. Novopostav-ljeni koordinator subotičkog Odjela Učiteljskog fakulteta u Somboru Stojan Berber čak smatra da je riječ o korišćenju »političke nestabilnosti kako bi se takva pitanja rješavala na politički, a ne na znanstveni način«. Dekan Dragan Soleša navodi da je sve učinjeno kako bi se udovoljilo zahtjevu iz Subotice za formiranjem odjela toga fakulteta na mađarskom jeziku, iako ne postoje adekvatni uvjeti za to, te da su do sada oni plaćali dohotke predavačima, zakup prostorija, i ostale troškove, a sada im se tako vraća.
ŽIGOSANJE U MEDIJIMA: Na prob-lem neshvaćanja ideje multietničkog obrazovanja Inicijativni odbor subotičkog sveučilišta nailazi od samog početka svoga rada. József Kasza je na to podsjetio na konferenciji za tisak: »U medijima su nas često žigosali – Mađari prave svoje sveučilište. Možemo reći, da, ali kakav je to grijeh? Mađari to ne rade samo za sebe, već za sve na ovim prostorima. Želimo da se na našem sveučilištu nastava odvija na materinskim jezicima svih koji ovdje žive – na srpskom, hrvatskom, mađarskom. Želimo i dalje njegovati duh multietničnosti, i u tome ćemo istrajati do kraja, jer je to u zajedničkom interesu. A zatvaranje u etničke granice može samo štetiti onima koji se u njih zatvaraju. Tko želi držati korak sa svijetom i naprednim idejama, ne može biti tako uskogrud i zatvarati se u etničke granice. Molimo zato da se naš rad na ovoj ideji shvati samo na taj način.«
Za hrvatsku zajednicu je svakako važna činjenica da se realiziranjem ideje sveučilišta otvara novi prostor za formiranje katedre i na hrvatskom jeziku. Do sada se u okviru HNV-a o tome nije raspravljalo, s obzirom na to da se ono nije sastajalo godinu dana, kaže Dujo Runje, zadužen za oblast obrazovanja pri Vijeću. Međutim, Izvršni odbor je tu ideju o sveučilištu podržao, a već na sljedećoj sjednici HNV-a bit će i nešto više riječi o obrazovanju uopće, pa svakako i mogućnosti visokoškolskog. Osobno smatram da je to cilj kojem treba težiti. No, moram reći, da je za nas osnovno i srednje obrazovanje sada neuporedivo preče, to su prioriteti kojima se moramo baviti. Jer u trenutku, kada se borimo za otvaranje odjeljenja u prvim i drugim razredima osnovne škole, priča o fakultetu na hrvatskom jeziku djeluje pomalo utopistički. Zato se ona treba shvatiti kao dugoročni cilj kojem svakako moramo težiti, jer bi doista neshvatljivo bilo da ne razgovaramo o takvoj mogućnosti kada ideja sveučilišta tu mogućnost pruža. »
POVIJEST SUBOTIČKOG ŠKOLSTVA: Subotica je grad za naše uvjete s doista dugom obrazovnom tradicijom. Još u XVIII. stoljeću, točnije 1770. godine osniva se Franjevačko teološko sveučilište, koje je uključivalo studij moralne teologije i filozofije. Mnogo kasnije osniva se i prva svjetovna visoka škola – Pravni fakultet koji počinje raditi 1920. godine, i traje ukupno 21 godinu. Ekonomski fakultet osnovan je 1960. godine, i postoji i danas, dok je Viša građevinska škola osnovana iste godine, a bila je otvorena 25 godina. Zatim dolaze Viša tehnička škola 1962., koja i danas radi, Pedagoška akademija 1978. koja je postojala do 1993. godine, Građevinski fakultet od 1974. godine do danas, a također radi i Viša škola za obrazovanje odgojitelja, osnovana 1993. godine, kada je osnovan i Teološko-katehetski institut, odnosno viša škola.
S obzirom na to da je uvjet dobivanja statusa sveučilišta postojanje najmanje tri fakulteta, Subotica bi pretvaranjem odjela somborskog Učiteljskog fakulteta u samostalni taj uvjet ispunila, jer već ima dva vlastita fakulteta – Građevinski i Ekonomski. A nedavna najava beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara da će se u Subotici osnovati Teološki fakultet svakako povećava šanse da se dobivanje statusa sveučilišnog grada konačno i realizira.
