Arhiv tekstova
Drugim krugom do četvrtog predsjednika
U prvom krugu četvrtih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj za čelno mjesto i novi mandat na Pantovčaku natjecalo se 13 kandidata, što je više nego na dosadašnjim predsjedničkim izborima. Brojna istraživanja javnoga mnijenja ukazivala su da bi veći odaziv glasača osigurao pobjedu Stjepanu Mesiću još u prvome krugu. No, kako je odaziv bio najslabiji do sada, on je osvojio 48,92 posto glasova, što nije bilo dovoljno za novi petogodišnji mandat u istoj rezidenciji, bar za sada. Ranija ispitivanja su ukazivala na to kako će drugi kandidat za eventualni drugi izborni krug najvjerojatnije biti kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor. Konačna odstupanja od predviđenih rezultata bila su mala. Naime, Jadranka Kosor je s osvojenih 20,30 posto glasova pretekla Borisa Mikšića (17,79 posto glasova), koji je bio glavno iznenađenje ovog političkog natjecanja. Prestigla ga je zahvaljujući prije svega glasovima dijaspore, čiji glasači nisu bili uključeni u sprovođena anketiranja državljana Republike Hrvatske. Mesić je tako, mada u velikoj prednosti, kampanju morao nastaviti spremajući se za drugi krug, a Kosor je ostvarila svoja nadanja da mu bude protukandidatkinja 16. siječnja, iako je zasigurno očekivala veću potporu u prvome krugu.
NAVIJAČI I ISPITIVAČI: Većina predsjedničkih kandidata bila je nezadovoljna svojom zastupljenošću u medijima, ističući kako se najčešće otvoreno navijalo za Mesića ili Kosorku. Vrhunac nezadovoljstva izazvao je HRT kada je 31. prosinca 2004., neposredno prije početka izborne šutnje, objavio rezultate ankete o naklonosti birača, koje su »manji« kandidati okarakteririzirali kao izrazito sugestivne, a u prvom planu su opet bili Mesić i Kosor. Neki su skupno uputili zahtjev Državnom izbornom povjerenstvu i Ustavnom sudu za očitovanjem i ostavkom čelnih ljudi HRT-a zbog toga čina. Tri dana kasnije, Ustavni je sud ocijenio da HRT nije prekršio zakon i da nema razloga za smjenu rukovodstva ove medijske kuće, ali isto tako niti za suspendiranje već održanih izbora.
Veliku je zabunu izazvalo i objavljivanje prve projekcije izbornih rezultata neposredno po zatvaranju biračkih mjesta putem tri televizijske postaje. Naime, po prvi puta je u Hrvatskoj provedena »exit poll« anketa agencije Puls i Gfk, koja se radi na izlazu s birališta kada građani anketarima govore za koga su glasovali. Prema tim obznanjenim projekcijama, Miškić je bio u vodstvu u odnosu na Jadranku Kosor. Tako je u Mikšićevu stožeru otpočelo preuranjeno slavlje, a u HDZ-ovu stožeru željno iščekivanje izbornih rezultata iz dijaspore na koje se računalo, i to s pravom. Jadranki Kosor je pripalo gotovo 60 posto glasova Hrvata iz inozemstva, a Mesiću tek 14 posto. Bilo je to dovoljno da Kosor ostvari svoje ambicije o nastavku utrke, ali dovoljno i da se Mikšić javno pobuni sumnjajući u taj nagli izborni preokret, osuđujući vodeće kandidate na prijevare, namještanja i tajne političke dogovore.
BORIS IZBORIO IZNENAĐENJE: I dok je nakon objave prvih neslužbenih rezultata Mesić izjavljivao kako je pobjednik, Kosorka slavila nastavak utrke, Mikšić je ne krijući razočaranje što nije ušao u drugi krug predsjdeničkih izbora izrazio sumnju u regularnost rezultata prvog kruga. »Jadranka Kosor je puno slabiji kandidat protiv Mesića i mislim da je bio dogovor između Mesića i Sanadera da ja izgubim u ovoj utrci« rekao je Mikšić objašnjavajući kako svoje glasače neće upućivati za koga da glasuju 16. siječnja. Na takve komentare Mesić mu je odgovorio: »Ja ga u tome razumijem, ali ne i zašto miješa mene u te izborne rezultate, pa čitavo vrijeme sam vodio s preko 50 posto, a odjednom padnem na 49. Ne vidim ni jedan razlog po kojem bi se Sanader i ja dogovarali da ja s 51 i više posto dođem na 49, koja je to logika, ne mogu to razumijeti«. »Dečko s Trešnjevke«, tj. Boris Mikšić je u znak nezadovoljstva pozvao građane da se okupe na središnjim trgovima nekoliko većih gradova u Hrvatskoj i svojim prosvjedima podrške iskažu nezadovoljstvo prebrojavanjem glasova. Čak je u svojim izjavama uspoređivao stanje u Hrvatskoj s postizbornim događanjima u Ukrajini. No, ustavni su suci utvrdili da Mikšić u svojoj žalbi nije dostavio niti jedan dokaz o izbornim nepravilnostima koje bi mogle utjecati na rezultate izbora i zbog kojih bi njegov zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova bio osnovan. Prosvjedi su prestali, Mikšić je »zaradio« i prekršajnu prijavu zbog neprijavljenog okupljanja građana, te je najavio nastavak svojeg angažmana na političkoj sceni Hrvatske. Politički analitičari u Hrvatskoj smatraju da je tako dobar izborni rezultat osvojio zato što je kao pojava bio nekonvencionalan, da je vodio nekonvencionalnu kampanju te da je baš to bilo dobro primljeno kod hrvatskih birača.
A U DRUGOM KRUGU – OŠTRO: U drugi su krug ušli Stjepan Mesić, kao kandidat SDP-a, HNS-a, HSS-a, IDS-a, LS-a, Libre, PGS-a i SDA-a Hrvatske, s osvojenih 1.089.273 glasova i Jadranka Kosor, kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice s osvojenih 452.123 glasova. Ubrzo po priopćavanju prvih neslužbenih rezultata Mesić je istaknuo u svojoj izjavi da Hrvatska mora u drugom krugu odlučiti ide li u 21. stoljeće ili natrag. »Ja nudim 21. stoljeće i modernu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku« dodao je. Upozorio je da je u predizbornoj kampanji izneseno mnogo podvala i laži na njegov račun, i to, kako je rekao, od ljudi od kojih se tomu nije nadao. »Ljudi su izgubili živce i mislili su da se u kampanji može lagati. U nastavku kampanje sve ćemo to razotkriti« poručio je Mesić.
Jadranka Kosor je u prvoj izjavi po objavljivanju neslužbenih rezultata istaknula kako je ostvarila dva cilja – ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora, te da u njima kao protukandidat sudjeluje žena. Ona je ocijenila i da Mesić svojom retorikom plaši građane da biraju između njega i Hrvatske u 21. stoljeću ili vraćanja unazad, te da HDZ ni poslije pobjede na parlamentarnim izborima nije krenuo put izolacije već je dobio datum za početak pregovora s EU.
U prvom TV sučeljavanju izborne večeri, Mesić i Kosor su u kratkom obraćanju najavili i da će bitno pitanje kojim će se baviti u iduća dva tjedna biti tko je, gdje i kako branio Hrvatsku.
Mesić je svojoj protukandidatkinji zamjerio da se hvali kako je branila Hrvatsku, a te zasluge njemu ne priznaje.
»Pa nisam ja branio Zanzibar« rekao je Mesić dodajući da je branio hrvatske interese u Beogradu i razbijao blokadu Dubrovnika. Kosor mu je na to uzvratila da je kao novinarka Hrvatskog radija o Domovinskom ratu izvještavala iz podruma, bavila se izbjeglicama i povratnicima, te ratnim strahotama. »Ja nisam bio u skloništu, bio sam na prvoj crti« odogovorio joj je Mesić. I tako je počela kampanja za drugi krug, prilično oštrija u odnosu na onu prije prvog izbornog kruga. Dodatno su je »obogatile« ostavke dvaju ministara vlade Ive Sanadera. Ostavka ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, koji je u hrvatskoj javnosti mjesecima bio spominjan kao sudionik nekoliko afera, od strane mnogih je ocijenjena kao zakašnjela. Ostavku je iz zdravstvenih razloga podnio i, prema istraživanjima javnoga mnijenja, najnepopularniji ministar Andrija Hebrang, zadužen za zdravstvo.
Dok je Mesić bio raspoložen za veći broj televizijskih sučeljavanja, Jadranka Kosor je pristala na TV duele 12. siječnja na Novoj TV, 13. siječnja na RTL-u, a večeras, posljednjeg dana kampanje, i na HTV-u. Kosor je u prvom krugu odbijala izravno se sučeliti s Mesićem, dok se Mesić ne ispriča za ime »Suzana«, kojim ju je nazvao tijekom kampanje te za izjavu da se »boji otvoriti paštetu, da ne bi iz nje iskočila Jadranka Kosor«. Baš zbog toga što je prigodom izravnog prijenosa u emisiji o predsjedničkim izborima Mesiću darivala paštetu, Informativni program HRT-a je pokrenuo utvrđivanje odgovornosti novinarke Tatjane Munižabe i suspendirao ju do daljnjeg.
Dvoje kandidata susrelo se tako tek u skupnom sučeljavanju svih 13 predsjedničkih kandidata, na HTV-ovoj emisiji uoči izborne šutnje. Izbori i kampanja su prema podacima policije prošli mirno s nekoliko manjih incidenata a najviše je u javnosti odjeknuo onaj u kojemu je glavnu ulogu odigrao Boris Dvornik.
U drugom krugu, 16. siječnja, Mesić očekuje »znatno iznad 50 posto glasova«, a Kosor je izrazila uvjerenost da može »dobiti ovu bitku unatoč nepovoljnim okolnostima«. Kao prioritet ostaje im motivirati birače da izađu u što većem broju te da nekako »preotmu« glasove, prije svega, Borisa Mikšića i Đurđe Adlešić. Večeras na HRT-u možete pogledati posljednji TV duel dva predsjednička kandidata, a u nedjelju će ponovno biti otvorena 6.724 birališta u Hrvatskoj i inozemstvu. Ponovno će se moći glasovati i u Kotoru, Beogradu, Novom Sadu, Srijemskoj Mitrovici, Somboru i Subotici.
