Arhiv tekstova
Očuvajmo naše kulturno nasljeđe
Dejan Bukovac je rođen u Sonti 1972. godine. Osnovnu školu je završio u Sonti, a srednju ugostiteljsku, kuharski smjer, u Somboru. Uposlen je u banji »Junaković«. Njegova ljubav prema folkloru započela je još u obitelji, nastavljena je putem folklorne sekcije u osnovnoj školi i aktivnošću u, svojedobno jedinom, KUD-u u selu »Ivo Lola Ribar«, a od osnutka »Šokadije« u ovoj udruzi čiji je danas predsjednik.
4Predsjednik ste KPZH »Šokadija« nepune dvije godine. Koliko ste zadovoljni radom u tom razdoblju?
Početkom 2003. godine KPZH »Šokadija« je ušla u kratkotrajnu krizu kadrovske naravi. To se odrazilo i na međuljudske odnose, tako da je kriza zahvatila cijelu zajednicu, što je iziskivalo brzu reakciju. Sazvali smo izvanrednu izbornu skupštinu, na kojoj su izvršene neophodne izmjene Statuta, te popuna Predsjedništva. Ovo je dovelo do sređivanja međuljudskih odnosa i zaokreta u radu, a od tada bilježimo i postupni porast brojnosti članstva. Istodobno su nam sve sekcije pojačale rad, budući da su pred nama bile brojne ugovorene obveze. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo 2003. godinu jako uspješno odradili, nastupajući na brojnim gostovanjima u Hrvatskoj i Vojvodini, a kruna rada nam je, svakako, sudjelovanje na 37. »Đakovačkim vezovima«.
4Nakon izuzetno naporne 2003. godine, stekao se dojam da je u 2004. došlo do izvjesnog zastoja u radu »Šokadije«. Koji su razlozi tome?
Ne bih se složio s tom konstatacijom. Ovaj prividni pad aktivnosti samo je posljedica preforsiranoga rada u prethodnoj godini. To sam i očekivao, jer konačno, mi smo amateri. Ponekima je jako teško izdržati taj tempo rada, tako da je došlo do pasiviziranja jednog dijela članova. No, mi smo nastavili s radom, tako da smo i ove godine ostvarili veliki broj gostovanja, od kojih nam je najznačajnije bilo ono u Vodicama. Radimo i na izobrazbi vlastitih kadrova putem seminara koje organizira Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba.
4Vidjeli smo najavu četvrte, sada već tradicionalne priredbe »Šokačko veče«. Prerasta li ona u prepoznatljivu manifestaciju?
Ova manifestacija je vezana za početak djelovanja KPZH »Šokadija« i nadam se da će opstati. Ove godine smo uspjeli osigurati sudjelovanje kulturnih udruga iz šokačkog Podunavlja. Ideja nam je bila da pokažemo sve sličnosti i različitosti Šokaca, a u tome će nam pomoći KUDH »Bodrog« iz Bačkog Monoštora, HKPD »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Bačkog Brega, HKUPD »Dukat« Vajska-Bođani, te iz Republike Hrvatske KUD »Seljačka sloga« iz Gajića i KUD »Slavonska vila« Kušinci-Marjanci. Možda ćemo iduće godine pokušati okupiti KUD-ove s imenom »Šokadija«. S nekima od njih već imamo lijepu suradnju. Nadamo se da će ova manifestacija prerasti današnje okvire i postati zaštitni znak KPZH »Šokadija«.
4Kojim se sve aktivnostima bavi »Šokadija«?
»Šokadija« nastoji očuvati, kako folklornu baštinu naših predaka, tako i staru, šokačku ikavicu, osobito onu koja se nekada davno govorila u Sonti. Naš pjevački zbor na svojem repertoaru ima kako crkvene, tako i pučke pjesme, od kojih su poneke stare i stoljeće i pol. Pjevamo i nekoliko novih pjesama. Tamburaški orkestar nam je malo zapao u krizu do koje je došlo zbog odlaska nekoliko starijih članova, no, istodobno nam je došlo nekoliko mlađih članova, koji imaju osnove i volju za rad. Mislim da ćemo brzo prevladati ovu smjenu generacija i imati orkestar kakav smo imali do prije godinu dana. Dramska i sekcija recitatora ulazi u sezonu pokusa, a ambicije su nam predstaviti se na smotri u Hercegovcu u Republici Hrvatskoj koju organizira HMI, sa satiričnim komadom »Novi knez nije knez«. Osim grupe odraslih, u ovoj sekciji djeluju još i omladinska i pionirska skupina. U ovoj sekciji njegujemo izvornu ikavicu, a kod recitatora i hrvatski književni jezik.
4Kakva je suradnja »Šokadije« s ostalim KUD-ovima u okviru hrvatske zajednice u Vojvodini?
Smatram da je ova suradnja dosta slaba. Osnovni razlog tome je, po mojem mišljenju, nedostatak financija, kao i odsustvo koordinacije rada naših udruga. Prepušteni smo stihiji, ne djelujemo sinkronizirano. Mislim da su KUD-ovi u subotičkoj regiji u puno povoljnijem položaju u odnosu na nas iz Podunavlja, te iz Srijema. Ono što smo preživjeli u ratnim godinama, veliko nam je opterećenje i danas, mislim da strahovi od ponavljanja proživljenog još uvijek nisu potpuno nestali, pa je i to jedna od bitnih kočnica poboljšanja naše suradnje.
4Kakva je suradnja »Šokadije« s tijelima HNV-a?
Dio ovoga problema je u prethodnom odgovoru. Slažem se da je Subotica centar u kojemu živi većina pripadnika hrvatske zajednice u Vojvodini, no, upravo zbog okružja u kojem živimo, kako mi u Podunavlju, tako i srijemski Hrvati, nama je potpora, pa makar i samo moralna, daleko potrebnija. Mi bi smo se trebali pojavljivati i na manifestacijama u Sonti, Vajskoj, u srijemskim mjestima u kojima djeluju hrvatske udruge. Udaljenost od Subotice ne bi smjela biti razlogom nedolaska, kako se mi ne bismo osjećali prepušteni sebi samima. Akcija koju trenutačno vodi predsjednik IO HNV-a dobro je došla, nadam se da će pridonijeti boljoj koordinaciji rada naših udruga. U potpunosti je podupirem, a po meni, do nje je trebalo doći puno ranije.
4Surađujete li s Hrvatskom maticom iseljenika iz Zagreba?
I na toj relaciji bi trebala postojati tješnja suradnja i bolja koordinacija rada svih hrvatskih udruga u Vojvodini. Zahvalni smo Matici na potpori u izobrazbi naših kadrova, u tom području smo zadovoljni. Nadamo se da će se suradnja prenijeti u širinu, da će se praćenje rada, kao i potpora svim našim sekcijama podići na jednu višu razinu. Bilo bi nam drago da već ove sezone HMI pruži priliku našoj dramskoj sekciji da se predstavi na smotri pučkih teatara u Hercegovcu, što bi nam bio veliki poticaj za daljnji rad.
4U kakvim je odnosima »Šokadija« s lokalnom vlasti?
Izuzetno sam zadovoljan suradnjom na razini Mjesne zajednice Sonta. Savjet podupire naš rad koliko god je to moguće. Bez ove potpore neke naše akcije ne bi bilo moguće sprovesti. Do proteklih lokalnih izbora, imali smo izuzetno dobru suradnju i s organima vlasti SO Apatin. U svim svojim aktivnostima nailazili smo na puno razumijevanje i osjetnu moralnu i materijalnu potporu Izvršnog odbora, Odjela za kulturne djelatnosti na čelu s pročelnikom Vladom Miljevićem, a jako dobro surađujemo i s Turističkom organizacijom Apatina na čelu s direktorom Borisom Mašićem. Ne znam kakav ćemo tretman imati kod nove općinske vlasti, no, nadam se da ćemo se svojim radom izboriti za mjesto u općinskom proračunu.
4Kakvi su Vaši stavovi po pitanju obrazovanja na hrvatskom jeziku?
Drago mi je da je Osnovnoj školi u Sonti u porastu broj učenika koji su se opredijelili za izbornu nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. »Šokadija« nastoji dati svoj doprinos njegovanjem književnog hrvatskog jezika u sekciji recitatora, te izvorne ikavice u dramskoj. Sretan bih bio da se formira i odjeljenje na hrvatskom jeziku, no, za to je potrebno još puno rada s roditeljima, potrebno je u njima razbiti strahove nastale u proteklom razdoblju i razviti u punoj mjeri osjećaj pripadnosti hrvatskoj nacionalnoj manjini. Mnogi još žale za vremenima kad smo bili konstitutivni narod, a ujedno se plaše i da im djeca upisom u hrvatska odjeljenja na neki način budu obilježena. Tješi me to što po djeci vidim da ona razmišljaju pozitivnije od velikog broja svojih roditelja.
4U prvoj polovici ove godine bili smo svjedoci javne prepiske putem našeg tjednika između Mjesnog odbora DSHV-a Sonta i »Šokadije«. U kakvim ste odnosima danas?
Taj sukob je bio nepotreban i isforsiran od nekoliko pojedinaca. Ne bi trebali poticati nikakav rivalitet, niti mjeriti tko je veći Hrvat. Ja sam uvijek bio za to da koordinirano radimo na razbijanju strahova i jačanju nacionalne svijesti kod hrvatskog puka u Sonti. Neka MO DSHV-a to radi političkim djelovanjem, a mi u području kulture. Bitno je da imamo zajednički cilj i da u dogovoru radimo na njegovom ostvarenju. Sukob, osobito javan, samo šteti i jednima i drugima.
4Kakva je, po Vašemu mišljenju, budućnost »Šokadije«?
Mislim da budućnost otvara lijepa vrata udrugama poput »Šokadije«. Buđenje nacionalne svijesti trebalo bi dovesti do značajnijeg porasta članstva. Kapaciteti Sonte, za sad, nisu dovoljno iskorišteni. Na posljednjem popisu, 3.000 žitelja se izjasnilo kao Hrvati. Apeliram na njih da u sebi svladaju strahove od aveti prošlosti, da prihvate istinu da smo u ovoj državi zakonski priznata nacionalna manjina i kao takvi više raditi na očuvanju nacionalnog identiteta. »Šokadija« koja svoj rad temelji na očuvanju tradicije i govora naših predaka, s radošću prihvaća svakog novog člana. Svaka osoba može naći sebe u našim brojnim sekcijama. Osim aktivnosti koje upražnjavamo, imamo i lijepu ambiciju, no, nažalost, njena realizacija ovisi o onima koji raspolažu financijskim sredstvima. Namjeravamo opremiti jednu etno-kuću, a nadamo se da ćemo imati u toj ideji potporu HNV-a, lokalne vlasti, kao i od nekoliko potencijalnih sponzora. Nadam se da ćemo naići na razumijevanje i da ova ideja neće ostati samo naša lijepa želja.
