Arhiv tekstova

Tjednik

Četvrtak, 13. 1.

NA­TO
NATO je ocijenio kako su vlasti Srbije na pravi način postupile u rješavanju napetosti na jugu Srbije i kako je vidljivo da se tamošnje prilike smiruju. Dužnosnik u sjedištu NATO-a u Bruxellesu rekao je da NATO poziva i vlasti Srbije i albansku stranu da učine sve kako bi napetosti na jugu Srbije odmah bile smirene jer je to u interesu svih.

Ma­nji­ne
Kada je riječ o položaju etničkih i vjerskih manjina Human Rights Watch, u odjeljku koji se odnosi na SiCG bez Kosova, ocjenjuje da vlasti nisu na adekvatan način odgovorile na eksploziju etničkog i vjerskog nasilja u Srbiji u ožujku 2004., kao ni na val nasilja niže razine nad nesrpskim stanovništvom u Vojvodini.
Između ostalog, navodeći da je 17. ožujka prošle godine u Novom Sadu policija promatrala kako demonstranti napadaju centar islamske zajednice i uništavaju slastičarne i pekarne čiji su vlasnici Albanci ili muslimani, HRW dodaje kako su idućih mjeseci tužitelji u Nišu i Beogradu optužili tridesetak ljudi za sudjelovanje u neredima i nasilju, ali ne za etnički ili vjerski motivirano nasilje.
U izvješću se navodi i da su u Vojvodini od siječnja 2004. zabilježene desetine incidenata protiv pripadnika manjina, kao i da su vlasti u početku negirale da je riječ o etnički motiviranim incidentima, da bi tek nakon osuda iz međunarodne zajednice priznale kako postoji problem. Većina slučajeva, dodaje HRW, nije stigla do suda ili se sve završilo na manjim kaznama za remećenje mira, dodaje se u izvješću.

Petak, 14. 1.

Sank­ci­je
SAD su uvele nove financijske i druge sankcije Srbiji zbog izostanka suradnje SiCG sa Sudom za ratne zločine u Den Haagu. State Department naglašava da pod suradnjom podrazumijeva davanje uvida u dokumente, predaju i prebacivanje optuženih ili pomoć u njihovu uhićenju, te sve druge napore, posebice za uhićenje i izručenje Ratka Mladića.
Usto, zračnoj kompaniji JAT ne dopušta se ponovno uspostavljanje redovite linije na relaciji Beograd-New York, što je bilo najavljeno za svibanj ove godine. Najviše zabrinjava to što će američke sankcije opasno utjecati na suradnju s drugim zemljama i međunarodnim institucijama, posebice financijskim, u trenutku kad je država u ozbiljnoj političkoj i ekonomskoj krizi.
Zbog nesuradnje ukupna je svota pomoći koja je izostala dosegnula 40 milijuna dolara. Sve će to utjecati na suradnju s vladom Srbije, rekao je američki veleposlanik Michael Polt. Naglasio je da SAD povlači i svoje savjetnike iz srpskih ministarstava zadužene za tehnička pitanja. Naveo je velik broj neprilika s kojima će se Srbija susresti na međunarodnom planu u ekonomskoj i političkoj sferi, istaknuvši da je sve moguće lako i brzo promijeniti uspostavljanjem bezuvjetne suradnje s Haagom.

Re­a­gi­ra­nje
Prvo reagiranje službenog Beograda stiglo je iz Ureda srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, u kojem se za nove neprilike izravno optužuje srbijanski premijer Vojislav Koštunica.

Bo­san­ski
Odbor za prosvjetu Skupštine Srbije traži poništenje odluke ministra prosvjete o uvođenju bosanskog jezika s elementima nacionalne kulture kao izbornog predmeta u školama u općinama Novi Pazar, Tutin i Sjenica. Ministar prosvjete i sporta Slobodan Vuksanović nedavno je donio odluku da se u nastavni plan za ovu školsku godinu, uvrsti bosanski jezik kao izborni u sredinama gdje žive Bošnjaci.

Subota, 15. 1.

Pod­sjećanje
Predsjednik Vlade Hrvatske Ivo Sanader čestitao je svim hrvatskim građanima Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Petnaesti siječnja 1992. smatra se jednim od najvažnijih događaja hrvatske povijesti. Toga je dana 12 tadašnjih članica EU priznalo Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu.

Pre­da­ja
Haški optuženik, bosanski Srbin Savo Todović (52) dragovoljno se predao pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i iz Banje Luke je prevezen u Den Haag, potvrdio je visoki dužnosnik MUP-a Republike Srpske. Savo Todović optužen je za povrede Ženevskih konvencija i zločine protiv čovječnosti, koje je počinio u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini kao zamjenik upravitelja Kazneno-popravnog doma u Foči u razdoblju od travnja 1992. do kolovoza 1993. godine.

Ti­tan
Europska svemirska sonda Higens počela je s prikupljanjem podataka s površine Saturnovog mjeseca Titana. Pošto je sigurno sletjela na najveći satelit šestoga planeta Sunčevog sustava, sonda već prikuplja podatke, a po prvim saznanjima, moguće je da na ovom satelitu postoji voda. Smatra se da su uvjeti na Titanu približni onima koji su postojali na Zemlji prije 3,5 milijardi godina, prije pojave života. Nikada se do sada niti jedna letjelica sa Zemlje nije spustilo na tako udaljeno nebesko tijelo. Najudaljenije nebesko tijelo, na koje smo do sada spuštali kozmičke brodove i sonde, bio je Jupiter. Ovoga puta ta granicu je pomjerena dvostruko i to je sada Saturnov satelit Titan, koji je od Sunca udaljen oko milijardu i pol kilometara.

Nedjelja, 16. 1.

Me­sić
U drugom krugu izbora za predsjednika Hrvatske nadmoćno je pobijedio Stjepan Mesić, sa 66 posto glasova, ispred Jadranke Kosor koja je osvojila 34 posto glasova građana Hrvatske. Inače, ovo su prvi izbori koje ne nadgledaju međunarodni promatrači, što je ocijenjeno kao jačanje međunarodnog povjerenja u hrvatske institucije. Na drugi krug izbora izašlo je izašlo je 51.13 posto birača.

Pri­jet­nje
Fond za humanitarno pravo je priopćio kako predstavnici BIA u Surdulici, Vladičinom Hanu i Vranju provjeravaju građane, prijete im i »organiziraju terorističke akte«. Razlog je, prema priopćenju FHP-a, da bi se »otkrili izvori Fonda i spriječilo ljude da javno govore o spaljivanju tijela kosovskih Albanaca« u tvornici »Mačkatica« u Surdulici.

Ploča
Nepoznate osobe postavile su u Trilju ploču s natpisom »Žrtvama komunističkog terora i svim ustašama«. Ploča je uklonjena u nedjelju ujutro, priopćila je splitsko-dalmatinska Policijska uprava. Ploča je veličine 50 puta 50 centimetara, postavljena na željeznom postolju na travnjaku u Ulici kralja Tomislava, uz obalu Cetine. Policijska uprava je priopćila kako pri uklanjanju ploče nije bilo problema.

Ponedjeljak, 17. 1.

Pre­go­vo­ri
Hrvatski premijer Ivo Sanader, ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar Kitarović sastali su se u Bruxellesu s vodećim dužnosnicima Europske Unije s kojima će razgovarati o tijeku priprema za početak pristupnih pregovora, najavljenih za 17. ožujka. Glavna tema razgovora je priprema dviju strana za početak pregovora. Europska komisija radi na pregovaračkom okviru, koji prije početka pregovora mora prihvatiti Vijeće Europske unije.

Iz­la­zak
Demokratska stranka je pozvala partnere DSS-a da napuste Vladu Vojislava Koštunice i spriječe povratak Srbije u izolaciju. »Demokratska stranka izražava najdublju zabrinutost što je politika Vlade Srbije uvela osam milijuna građana u predvorje izolacije i što nam svima prijeti povratak pakla iz vremena Miloševića«, rekao je potpredsjednik DS-a Dušan Petrović. Koalicijski partneri DSS-a odbijaju izaći iz Vlade.

Utorak,18. 1.

Lon­don
Predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović i ministri obrane, vanjskih poslova i međunarodnih ekonomskih odnosa, Prvoslav Davinić, Vuk Drašković i Predrag Ivanović, nastavili su službeni posjet Velikoj Britaniji. Marović je nakon razgovora s britanskim ministrom vanjskih poslova Jackom Strawom rekao kako je vlastima poznato gdje se nalaze pojedini optuženici, ali da je neophodna međunarodna pomoć kako bi se utvrdilo gdje se nalazi ratni lider bosanskih Srba Ratko Mladić.

Ra­zo~are­nje
Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Soren Jessen-Petersen izjavio je u Prištini da je razočaran razgovorima u Beogradu jer srbijanske vlasti nisu prihvatile razgovor o decentralizaciji Kosova i pitanju nestalih osoba sve dok se ne riješi problem opskrbe električnom energijom za srpska sela na Kosovu u kojima se već nekoliko godina ne plaćaju računi za struju. »Razočaran sam što srbijanski čelnici nisu razmatrali druga jednako važna pitanja zbog kojih sam došao u Beograd«, izjavio je Petersen po povratku iz Beograda.

Srijeda, 19. 1.

De­kla­ra­ci­ja
Hrvatski sabor usvaja deklaraciju o pristupanju Hrvatske EU, zajedničku izjavu Vlade i Sabora o suradnji u vođenju pregovora, te odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora.
Odbor će imati 19 članova, a po jedinstvenom, hrvatskom modelu, vodit će ga oporbenjak, potvrdio je novinarima premijer Ivo Sanader. Na novinarski upit tko će Hrvatsku uvesti u EU – Sanader ili Račan, Sanader odgovara – uvest ćemo je obojica, ali i hrvatski građani koji će odlučiti na referendumu.