Arhiv tekstova
S Mesićem u Europsku Uniju
Stjepan Mesić nastavlja svoju dužnost, a Hrvatska svoj put u Europsku Uniju. Birači su u drugom krugu, 16. siječnja, kompletirali ekipu koja se u posljednjih godinu dana potvrdila kao dobro usmjerena sa zavidnim rezultatom – izvršna vlast u rukama HDZ-a, a predsjednički mandat u rukama oporbe. Nastavlja se kohabitacija, održava politička ravnoteža razdiobe vlasti i, unatoč nekim unutarnjim različitostima, zajednički radi na ostvarivanju strateških državnih interesa. Stanje taman takvo, da bi građani nekih susjednih država imali na čemu pozavidjeti.
Prvih deset godina novu je hrvatsku državu kroz ratove i poslijeratne nevolje vodio dr. Franjo Tuđman, a potom komandu nad europskim integracijama Hrvatske do konačnog »upliva« u EU preuzima Stjepan Mesić. Nastavak svakodnevnog angažmana na Pantovčaku Mesiću je osiguralo 65,93 posto glasača, a kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor osvojila je 34,07 posto glasova. Iako su mnogi tijekom kampanje isticali da Hrvatska treba mlađeg predsjednika, birači su izabrali onog koji je već provjeren. Tako su dosadašnja četiri predsjednička mandata, podijelila dva predsjednika Hrvatske.
UVJERLJIVA POBJEDA: Osvojivši nepunih 1.500.000 glasova Stjepan Mesić je osvojio i drugi petogodišnji predsjednički mandat. Pobjeda Mesića je i prije izbora za većinu Hrvata bila očekivana, no, postojala je dvojba hoće li ona »pasti« u prvom, ili drugom izbornom krugu. Iako mu je 2. siječnja tek malo zafalilo, kampanju je u svom duhovitom i ležernom stilu produžio još četrnaest dana, bez organiziranja velikih skupova, koncerata i sličnog. Jadranka Kosor, kako kažu u njezinu stožeru, dva puta je obišla cijelu Hrvatsku, organizirala brojne predizborne skupove, obogatila ih nastupima najpopularnijih hrvatskih pjevača, smiješila se s nikad brojnijih bilborda, te nikad dužih reklamnih televizijskih spotova. Iako su u drugi izborni krug ušli bez izravnog televizijskog sučeljavanja (osim kad ih je u studiju bilo čak svih 13 kandidata), do druge izborne šutnje su se pred televizijskim kamerama, jedno s drugim, te sa sudom šire javnosti susreli čak pet puta. Iz susreta u susret, bivalo je sve oštrije, a predizbornu su atmosferu »podgrijavali« i neki drugi političari sa strane. Dok HDZ-ovci kampanju ocjenjuju kao suzdržanu, Mesić je kvalificira kao prljavu.
»Moramo znati da se izborna kampanja može voditi afirmativno ili da se može nekome prigovoriti, ali ne smije se lagati. Na žalost, toga je bilo«, rekao je Mesić. Predsjednik Hrvatskog Sabora Vladimir Šeks tvrdi kako je kampanja bila »nježna« i da se zbog svojih izjava nema namjeru ispričavati predsjedniku, a Ivo Sanader je kampanju ocijenio kao specifično političko razdoblje u kojemu se ističu vlastite kvalitete i nedostaci protukandidata, te da je u Hrvatskoj kampanja bila suzdržanija nego u drugim zemljama.
RAZDIOBA GLASOVA: Poslije osvojenih 20,30 posto glasova u prvom krugu, Jadranka Kosor je 16. siječnja svoj skor završila na 34,07 posto. Uspješnije nego 2. siječnja homogenizirala je glasačko tijelo HDZ-a, mada su joj izmakli oni konzervativniji (stari) glasači HDZ-a, a i pravaši su više podržali Mesića nego nju. Dokazano dobra glasačka rezerva uvijek stiže u posljednji trenutak i u posljednje izvještaje, ravno iz dijaspore.
Prema istraživanjima, najjaču je potporu Mesić imao u SDP-u Ivice Račana. Svaki treći pobjedonosni glas došao mu je iz stranke bivšeg premijera. Mesić je preuzeo i veći dio glasova birača koji su u prvom krugu glasovali za Borisa Mikšića, ali isto tako i veći dio pravaških glasova. Dok je Mesić vidno omiljeniji u Zagrebu, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i Primorju, Kosor svoje simpatizere više broji u Lici, Slavoniji i Dalmaciji, te u susjednoj BiH. I jedan i drugi kandidat osvojili su približno jednaki broj glasova kako muškaraca, tako i žena, tako da vrlo vidni akcent Kosorke u namjeri mobiliziranja što više glasova žena ipak nije uspio. Kandidatinju HDZ-a podržali su najviše najmlađi i najstariji glasači, a Mesić ima svoju »bazu« kod onih u srednjoj dobi.
HDZ-ZADOVOLJSTVO: HDZ-ovci su već u izbornoj večeri svoj rezultat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima ocijenili kao respektabilan i potvrdu odanog biračkog tijela, koje im je na parlamentarnim izborima u studenom 2003. godine donijelo pobjedu.
»Iz ovih rezultata ne može se izvlačiti ništa drugo nego to da je HDZ najjača politička stranka u Hrvatskoj«, rekao je Sanader, ustvrdivši da je Kosor imala protukandidata koji je iza sebe imao čak devet stranaka. Kandidatkinja HDZ-a je navela da svojim uspjehom smatra to što je u kampanju nametnula teme važne za Hrvatsku i njene nacionalne interese. U kampanji je naglašavala kako se kao predsjednica ne bi ispričavala agresoru, niti bi zaboravila tko je napao Hrvatsku. Hrabro je ušla u meč kojim suvereno vladaju političari jačega spola. No, kako je po zatvaranju birališta rekao Račan, oporba je ipak 16. siječnja uspjela »osvojiti gem i očekuje set pobjedu na predstojećim lokalnim izborima, u svibnju 2005.«.
Mesić je HDZ-ovu Vladu i Sabor pozvao na kohabitaciju, a njihovi su mu predstavnici potvrdili nastavak suradnje i koordinirani rad na već utvrđenom planu. U tom se smislu u Hrvatskoj, bar u skoroj budućnosti, ne bi trebale očekivati velike promjene, osim što može biti svakim danom sve bliža EU. A ono što je obilježilo protekle izbore brzo će se zaboraviti. Kao što su iz biračkih spiskova konačno nestala dva mrtvaca koja su »glasovala« u prvom izbornom krugu, nestat će i onaj slogan »Što kažu? Kažu: bit će predsjednica«. Kosor odlazi na zasluženi godišnji odmor, pa nazad u Vladu i svoje Ministarstvo, a Mesiću je protekli ponedjeljak sličio na one u proteklih pet godina. U istom uredu, s istim ovlastima, taman tako kako je najavio još prije mjesec dana, nešto prije nego što je proslavio svoj 70 rođendan. Pobijedio je unatoč tome što su ga nazivali fikusom, starcem, srpskim zetom…
