Arhiv tekstova
Poticaj mladima na selu
U selu Šištak, unutar oblasti Verušić kraj Subotice žive tri generacije obitelji Bedić. Najstariji su djed Jakov i baka Matilda, potom slijedi mlađa generacija – Petar i njegova supruga Marina, a najmlađi su njihova djeca Davor i David. Oni se bave proizvodnjom mlijeka, a povod posjeta njihovom gazdinstvu jest njihova opredijeljenost da moderniziranjem farme uvećaju obujam proizvodnje.
Ovo je priča o optimizmu i volji, o potrebi za radom kako bi se spasilo dostojanstvo i život u ova, ne samo za seljaka, veoma teška vremena, te ujedno i promoviranje postupka koji bi i neke druge zemljoradnike potaknuo na ovakav ili sličan poslovni potez.
POVEĆANJE PROIZVODNJE MLIJEKA: »Prije devet mjeseci na inicijativu subotičke ‘Mlekare’ dobili smo krave junice zarad povećanja proizvodnje mlijeka, koje smo nakon sedam godina dužni proslijediti drugim proizvođačima u istom stanju. Prije smo imali pet, a sada imamo 22 muzne krave, dok su ostalo junice koje će se oteliti, tako da do kraja godine planiramo imati 30 grla. U proces smo uveli i rashladni uređaj – bazen od 1.000 litara, koji održava zalihe mlijeka na određenoj temperaturi i time čuva mlijeko u bakteriološki ispravnom stanju. Ljudi iz Mljekare dolaze na uzorkovanje naših proizvoda svaki drugi dan. Svaki puta se uzima uzorak kvalitete mlijeka, određuje se količina masnoće i slično. Dnevna proizvodnja je sada 400 litara mlijeka, a mlijeko koje proizvodimo je okarakterizirano kao ekstra kvalitete. Krave se osjemenjuju kvalitetnom rasom, a vodi se računa o njihovom podrijetlu, te zdravstvenom stanju koje se prati i evidentira u kartonu. Registrirani smo kao poljoprivredni proizvođači, a što se tiče zemljoradnje koja je također dio procesa vezanog za dobivanje mlijeka, vezani smo za Z. Z. ‘Salaš’«, objasnila je trenutačno stanje Marina Bedić.
Od tehničkih novina na farmi Bedićevih uvedena je i kamera za promatranje, postavljena u štali, koja umnogome pomaže nadzor nad ovim objektom.
Domaćini su nas odveli i na obližnje imanje gdje skladište slamu i silažu, na kome Petar i Marina grade kuću već pet godina ali o nepredvidivosti završetka projekta u žargonu kažu »ne daju susjedi«.
BORBA ZA OPSTANAK: Pošto se bave ovakvim poslom, Bedići tvrde kako nisu imali drugog izbora, te su morali ući u kredit i investiranje. Što se tiče uvećanja proizvodnje kažu da je »posao isti i s 5 i sa 30 grla, samo su količine veće«. Djed Jakov tvrdi kako je najbolji način za opstanak u ovakvim poslovima zapravo proizvodnja gotovog proizvoda. »Ako nećeš proizvoditi, nećeš imati ni za život«, kaže i dodao kako se situacija u poljoprivredi pogoršala krajem devedesetih godina kada je poljoprivredni posao obezvrijeđen, jer »svi su hrlili da zarade, a da pritom ništa ne rade«.
Bedići kažu kako su uvjeti kredita otežani činjenicom da su vezani za rast eura, ali to je neminovnost. »Da bih kupio traktor, primjerice, morao bih prodati zemlju, ali onda ne bih imao što obrađivati. A treba i kalkulirati s amortizacijom strojeva. Ako država ne bude intenzivno pomagala proizvodnju hrane, vrlo je moguće da će proizvodnja i dalje propadati. Teška je situacija i u kombinatu, a mnoge velike proizvodnje koje znam su propale«, kaže Jakov i naglašava kako su posljednjih pet godina najteže jer su se sada u potpunosti istrošile stare zalihe.
Na pitanje kako bi se moglo pomoći zemljoradniku on kaže: »Zemljoradnici trebaju raditi zemlju, a radnici trebaju raditi u firmama. U subotičkom ataru danas ima samo 3-4 posto nas koji obrađujemo zemlju. Trenutačno moja žena prima mirovinu od 1.400 dinara mjesečno, za socijalno dajem 13.700 godišnje, prije smo plaćali i više, ali se tada dalo i zaraditi«.
STRUČNI POGLED NA SITUACIJU: »Od 1984. godine Mlekara radi na stvaranju robnosti proizvođača mlijeka i na stvaranju obiteljskih farmi, tako da trenutačno imamo 72 obiteljske farme«, kaže za »Hrvatsku riječ« Branka Prolić iz odjela za sirovine ove subotičke firme.
»Da bi proizvođač dobio uređaj on mora imati najmanju količinu proizvodnje od 250 litara dnevno, odgovarajući broj grla, uvjet da je isporučio 60.000 litara mlijeka godišnje, da stvori sve higijenske uvjete za osiguranje mlijeka visoke kvalitete, kao i da posjeduje ugovornu proizvodnju s Mlekarom. Pokraj ovih, zahtijevaju se i osigurani uvjeti držanja, pojenja, hrane za grla, dovoljno zemlje da proizvodi te da se proizvođač svojim razvojem opredijeli za poslovanje s nama u periodu od nekih 10 ili 20 godina. Također se ovim ugovorom o zajedničkoj proizvodnji, proizvođač obvezuje za količinu mlijeka koju će proizvesti u odnosu na brojno stanje grla u gazdinstvuu«, objašnjava Prolić.
Ona dodaje kako je kreditiranje u prošloj godini osigurano za nekih 45 proizvođača. Ukupan iznos kredita iznosi 600.000 eura, a osiguran je preko Reiffeisen banke, na duljinu od 5 godina, s kamatom od 6 posto godišnje. Kredit se dijelio isključivo za povećanje proizvodnje mlijeka.
Analizirajući dosadašnji učinak na ovom planu, Prolić konstatira da se kvaliteta mlijeka poboljšala, jer su rađene edukacije proizvođača s naglaskom na poboljšanje mikrobiološke i kemijske kvalitete mlijeka, te da se ubuduće bez ovakvih edukacija ne može dobiti rashladni uređaj. Zato »Mlekara« nastoji pružiti 30 posto stimulacije za isporučeno ekstra mlijeko s ciljem da osigura kvalitetnu sirovinu kojom bi mogla biti konkurentna na europskom tržištu.
Od kolovoza svojim »bazendžijama« plaćaju mlijeko po higijenskoj i mikrobiološkoj kvaliteti – tako za mlijeko ekstra klase daju 30 posto, za prvu klasu 15 posto, a za mlijeko druge klase 5 posto stimulacije.
PROIZVOĐAČI I PDV: »Svaki proizvođač ima pravo nadoknade 5 posto u slučaju da je priložio dokaz o registraciji poljoprivrednog gazdinstva ili rješenje o plaćanju poreza na katastarski prihod, a u slučaju da nema jedno od ova dva spomenuta uvjeta, on nema pravo ovakve nadoknade, što znači da mu se cijena povećava za 5 posto. Ako proizvođač ima godišnji promet poljoprivrednih proizvoda veći od milijun dinara on se može prijaviti u sustav PDV-a, a ako je veći od 2 milijuna on se mora prijaviti u ovaj sustav, te može ostvarivati određene povoljnosti koje se tiču obračuna PDV-a prilikom plaćanja poreza. Za budućnost svim proizvođačima sugeriramo da se registriraju pošto nijedan od njih nikakve stimulacije, subvencije ili premije, neće moći dobivati ako to nije obavio«, objasnila je Prolić.
Bedići se nadaju da će uspješno poslovati u novim okolnostima za koje su se odlučili. Bez poticaja velikih firmi i države, ovakve okolnosti bile bi nemoguće, a stimulativno poslovanje Mlekare odličan je primjer tome.
Davor Bašić Palković
