Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Od­la­sci bez po­vrat­ka iz No­vog Slan­ka­me­na

U nedjelju 23. svibnja 1993. godine u župi sv. Mihaela Arkanđela u Novom Slankamenu mons. Antun Kolarević, dekan zemunskog dekanata i župnik u Zemunu, župi đakovačke i srijemske biskupije, podijelio je sakrament potvrde slankamenskim krizmanicima. Bilo ih je dvadeset i troje, a da Hrvati iz Slankamena, mjesta na području Srbije, zadnjih godina nisu doživjeli najtragičniju sudbinu u svojoj povijesti, bilo bi ih oko stotinu i osamdeset, rekao je tom prigodom mladi župnik Eduard Španović.
   Prije najnovijeg rata u Novom Slankamenu koji se prvi put u pisanim dokumentima spominje već 1072. godine, živjelo se po »sremački«. Dobro se jelo, pilo, ženilo i udavalo, dosta se radilo, a i Bogu molilo. Slankamen, u koji su Hrvati doselili još u davnom VI. stoljeću, uvijek je bio živa i uzorna župa. O Božiću i Uskrsu ispovjedilo bi se između 800 i 1.500 župljana, u ministrantskom zboru bilo je i po tridesetak dječaka, a svake godine u velikoj procesiji hodočastilo se Gospi Tekijskoj kod Petrovaradina.
POVIJEST: Prebogata je povijest Slankamena. Na njega i njegovu utvrdu »Gradinu«, znanu još iz doba Rimskog carstva, navaljivali su Huni, gazili je Goti i Avari, u osmom stoljeću osvojili Francuzi, pa poslije Bugari, Bizant, Ugari, Turci, Austrija. Ipak, Hrvati u Slankamenu kroz sva ta stoljeća znali su sačuvati svoju narodnu svijest, ponos i dostojanstvo. Osnovan je tu u 14. stoljeću i pavlinski samostan sv. Petra, dva su Slankamenca postala čak i generali Reda. Godine 1862., dovršena je i svečano blagoslovljena današnja crkva sv. Mihaela Arkanđela, iste godine podignuta je i nova školska zgrada. Početkom 20. stoljeća utemeljili su slankamenski Hrvati u Novom Slankamenu Hrvatsku seljačku zadrugu, Hrvatsku čitaonicu i Hrvatski seljački dom. Sve to danas, kad su slankamenski Hrvati prisiljeni napuštati svoje stoljetne domove, postaje povijest.
NASILJE: Počelo je silovanjem i sadističkim iživljavanjem nad jednom Hrvaticom 1991. godine, a nastavilo se maltretiranjem osamdesetogodišnjeg starca Antuna Cindrića, prebijanjem ljudi po kafićima, ulicama i kućama, zaustavljanjem autobusa između Inđije i Slankamena koji je vozio školsku djecu, maltretiranjem i ponižavanjem djevojčica i dječaka. Po izvješću MUP-a Srbije, skupina mladih ljudi bacila je bombu na kuću Stjepana Rajkovića i u dvorište Ivice Cajlana, porazbijala stakla na izlozima i prozorima sedam objekata, kafića, radionica i kuća. Izvršeno je nekoliko teških krađa, provala u prodavaonice, kioske i poljoprivrednu ljekarnu. O tome se vrlo malo moglo saznati u općinskom centru Inđije.
   O svim tim događajima Demokratski savez Hrvata u Vojvodini upoznao je u svom apelu Slobodana Miloševića, Radomana Božovića, patrijarha SPC Pavla i neka veleposlanstva u Republici Srbiji. U tom apelu za selo u kojem živi 2.500 Hrvata (dvije trećine ukupnog pučanstva), rečeno je kako je u njemu osobito teška situacija, da se nasilno iseljavaju Hrvati, pljačka njihova imovina, demoliraju kulturni i stambeni objekti, oduzima legalno sportsko i lovačko oružje, maltretiraju i bezrazložno prebijaju ljudi, starci i djeca. Predsjednik općine Inđija Milorad Rosić na to je lakonski odgovorio kako se »ukupni događaji koji su pogodili sve narode i narodnosti u Jugoslaviji, neminovno reflektiraju i u toj sredini«, te da odgovornost za događaje koji utječu na sigurnosnu situaciju snose određene političke stranke i to na prvom mjestu DSHV koji »zaboravlja da je u njihovoj organizaciji došlo do grube uvrede svih građana isticanjem zastave Republike Hrvatske za prvomajske praznike 1991. godine«. Ipak, da ima nasilnog useljavanja u kuće Hrvata u Novom Slankamenu, potvrdio je početkom 1992. godine i predsjednik Mjesne zajednice Žarko Čurčić.
ŽUPNIKOVO PISMO: Mladi slankamenski župnik Eduard Španović uputio je polovicom 1992. godine pismo patrijarhu SPC Pavlu, moleći ga za pomoć. Između ostalog je napisao: »Nikad valjda nije toliko suza isplakano u Slankamenu koliko u zadnjih godinu dana. Tolike naše obitelji morale su napustiti stoljetna ognjišta. To su odlasci bez povratka«. Pri svemu tome »sav otpor koji je ta župska zajednica pružila svojim progoniteljima, bio je odlazak iz svojih domova«. No, nasilje ni nakon toga nije prestalo, iseljavanje se nastavljalo. U Novom Slankamenu tako je od 2.500 Hrvata katolika danas, u lipnju 1993. godine, ostalo tek njih 730. U ožujku 1993., Novi Slankamen je pohodila i savezno-republička-pokrajinska delegacija predvođena ministarkom za ljudska prava i prava manjina Margit Savović, da bi se »na licu mjesta uvjerila u nepostojanje etničkog čišćenja u Slankamenu« koje je u svom izvještaju naveo i Tadeusz Mazowiecky. Tako je delegacija utvrdila da su ti izvještaji »izmišljotina«, a Branko Marović, predsjednik Izvršnog savjeta MZ Novi Slankamen rekao je kako je iz sela otišlo 1.200 Hrvata makar »nisu bili ni šikanirani, ni napadani«. I to što su bačene »dvije bombe« pripisao je Hrvatima, jer od »njihovih eksplozija nanijeta je samo manja materijalna šteta«, a »vrhunac« je bila izjava Žarka Čurčića koji je valjda zato da bi se iskupio za svoju prijašnju potvrdu o nasilnom useljavanju u kuće Hrvata rekao da su »Hrvati čak i sami sebi prijetili, pa su rekli da im prijete Srbi«.

Najava događaja

06.12.2024 - NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

NIU »Hrvatska riječ«: Poziv za slanje rukopisa

Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ poziva književne autore i autorice iz Srbije koji stvaraju na standardnom hrvatskom jeziku ili dijalektalnim govorima Hrvata da šalju svoje neobjavljene rukopise radi njihove moguće objave u idućoj, 2025. godini. Rukopise je potrebno poslati u elektroničkom obliku (Word dokument) na e-mail: naklada@hrvatskarijec.rs. Rok za slanje rukopisa je do 30. studenoga 2024. godine.
O uvrštenju rukopisa u nakladnički plan za 2025. godinu odlučivat će Nakladničko vijeće NIU Hrvatska riječ. Recenzije, predgovori i pogovori se ne zahtijevaju. S autorima se sklapa ugovor o međusobnim pravima i obvezama, a prispjeli rukopisi ne vraćaju se autorima.

25.11.2024 - Smotra hrvatskog filma u Beogradu

Produkcija Teatar Stella iz Splita u suradnji sa ZHB-om Tin Ujević iz Beograda organizira od 25. do 30. studenoga 6. smotru hrvatskog filma u Beogradu. Smotra se realizira uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra a u spomen na redatelja i nekadašnjeg predsjednika ZHB-a Tin Ujević Stipu Ercegovića (1948. – 2023.). U glavnom programu su igrani filmovi novije produkcije a na programu će se naći i dokumentarna i kratka igrana ostvarenja, uz dio namijenjen retrospektivi. Prva dva dana manifestacije, ponedjeljak i utorak, 25. i 26. studenoga, rezervirana su za pitching forum hrvatskih kratkih igranih filmova Make it happen koji će okupiti redatelje i producente iz Hrvatske, Srbije i Albanije.

Smotra će biti održana u Art kinu Kolarac (Studentski trg 5) a službeni program počinje u srijedu, 27. studenoga, kada publiku očekuju tri filmska ostvarenja. Od 17,30 sati bit će prikazan igrani film Most na kraju na kraju svijeta redatelja Branka Ištvančića a od 19 sati dokumentarni film Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije Stipe Ercegovića. Svečano otvorenje je u 20 sati, nakon kojega u 20,30 sati će biti prikazan igrani film Božji gnjev Kristijana Milića.

U četvrtak, 28. studenoga, bit će prikazana četiri filma. Od 18,30 sati na programu je kratki dokumentarni film Strossmayerov kipar – Priča o Vatroslavu Doneganiju Mihaela Kelbasa i Mirka Ćurića, u 19 sati slijedi igrani film Stigme (režija: Zdenko Jurilj) a u 20 sati bit će prikazan kratki igrani film Kaže se Čakovec (režija: Vanja Nikolić). Publika će od 20.30 sati moći pogledati igrani film Bosanski lonac u režiji Pave Marinkovića.

U petak, 29. studenoga, na programu su također četiri ostvarenja. Od 18,30 sati bit će prikazan kratki dokumentarni film Punim plućima (režija Leila Elhoweris), od 19 sati slijedi dokumentarni film Potraga za gušterom (režija Lukša Benić), a od 20 sati kratki igrani film Marko (režija: Marko Šantić). U glavnom programu od 20.30 sati na programu je igrani film Dnevnik Pauline P. u režiji Nevena Hitreca.

Za subotu, 30. studenoga, najavljena su tri filma. Od 18,30 sati na programu je igrani film Tereza 37 Danila Šerbedžije, od 20,10 sati publika će imati prilike pogledati kratki igrani film Snjeguljica (režija: Lana Barić), dok od 20,30 slijedi igrani film Punim plućima (režija: Radislav Jovanov Gonzo).

Svake večeri nakon projekcija bit će organiziran razgovor s autorima i glumcima iz prikazanih ostvarenja.

Selektorica i umjetnička direktorica 6. Smotre hrvatskog filma u Beogradu, uime produkcije Teatar Stella iz Splita je filmska i televizijska redateljica doc. dr um. Branka Bešević Gajić, a producentica i direktorica kazališna i filmska glumica Andrijana Vicković.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika