Arhiv tekstova
Velike bitke 16. stoljeća
Godine 1566. sultan Sulejman pošao je u novi pohod na Beč. Da bi osigurao »lijevo krilo«, trebao je osvojiti Siget, utvrdu koju je branio Nikola Zrinski. Opsada je trajala punih pet tjedana. Veliki vezir Mehmed-paša Sokolović poslao je Zrinskom strelicu s pismom u kojem mu je obećao da će mu darovati čitavu Hrvatsku ako mu preda Siget. Malo poslije Sulejman je poslao dokaz Zrinskomu da su mu zarobili najstarijeg sina Jurja.
Unatoč obećanjima koja su stizala na njemačkome, mađarskome i hrvatskome jeziku da će ih poštedjeti, branitelji se nisu ni jednog trenutka pokolebali već su uspješno odbijali mnogobrojne juriše, nanoseći teške gubitke Sulejmanovoj vojsci. Kada su Osmanlije vatrenim strijelama i užarenim loptama zapalili grad, Zrinski i preživjeli branitelji provalili su iz grada i poginuli u izravnoj borbi s nadmoćnim suparnikom.
Nekoliko dana prije pada Sigeta umro je i sultan Sulejman Veličanstveni, ali je njegova smrt zatajena kako ne bi utjecala na ishod bitke. Osmanlijska je vojska odustala od pohoda na Beč, a sultanova smrt označit će početak slabljenja osmanlijskih osvajanja u Europi.
BITKA KOD SISKA (1593.): Potkraj 16. stoljeća bosanski je paša Hasan Predojević naumio prodrijeti do Zagreba i tako omogućiti osvajanje ostataka Hrvatske. Za ostvarenje tog plana najprije je trebalo osvojiti utvrdu Sisak. Nakon što je 1592. godine osvojio Bihać, Predojević je dao sagraditi Petrinju, iz koje je namjeravao neprekidnim napadima ugrožavati Sisak i tako slabiti njegovu obranu. Odlučna bitka za Sisak vođena je 1593. godine. Ugroženom gradu u pomoć je došla združena kraljevska vojska, u kojoj se osobito istaknuo hrvatski ban Toma Erdödy. U velikoj bitci 22. lipnja 1593. godine osmanlijska je vojska doživjela potpun poraz, a u bitci je poginuo i Hasan-paša Predojević, koji se utopio u Kupi.
Pobjeda kod Siska 1593. godine označava prekretnicu u ratovima s Osmanlijskim Carstvom i ujedno označava kraj stogodišnjeg rata u Hrvatskoj, kako su neki povjesničari nazvali razdoblje od 1493. do 1593. godine. Ona je označila kraj turskih osvajanja u hrvatskim zemljama i početak njihova oslobađanja od osmanlijske vlasti.
DUGI RAT (1593.-1606.): Nakon bitke kod Siska počeo je tzv. Dugi ili četrnaestogodišnji rat, koji se uglavnom sastojao od obostranih pljačkaških upada na protivničko područje. Tijekom tog rata započelo je organizirano i masovno preseljavanje Vlaha s osmanlijskog prostora na područje Slavonske i Hrvatske Vojne krajine. Desetljeće i pol ratovanja nije donijelo značajnije pomake u crtama razdvajanja i u Lici, Dalmaciji, Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji ta se crta održala do 1684. godine. Stanje na terenu potvrđeno je Žitvanskim mirom 1606. godine.
Vrijedi napomenuti da su tada Osmanlije potpisale mir, a ne primirje, kao do tada, da su pristale na dar, a ne na godišnji danak mira te da su Habsburgovce priznali carevima, dakle sebi ravnopravnima.
